Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

ADGB škola trgovačke unije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 409714 od 2. siječanj 2022. u 23:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

ADGB škola trgovačke unije (njemački: Bundesschule des Allgemeinen Deutschen Gewerkschaftsbundes (ADGB)) je kompleks obrazovnih i upravnih zgrada izgrađenih za „Njemačko udruženje trgovačke unije” (Allgemeinen Deutschen Gewerkschaftsbundes); djelo arhitekata Hannesa Meyera i Hansa Wittwera[1], izgrađen od 1928. do 1930. godine u Bernau bei Berlinu kao drugi po veličini projekt Bauhausa poslije škole u Dessau (Bauhaus Dessau)[2].

Meyer-Wittwer zgrada odmah po obnovi 2007. god.

Kompleks ADGB škole nalazi se na popisu UNESCO-ve svjetske baštine od 2017. godine kao jedno od mjesta Bauhausa. Naime, još od 1996. god., zgrade Bauhausa u Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Dessau (Bauhaus Dessau) su upisane na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, što je prošireno 2017. godine tako da uključuje građevine kao što su zgrade s balkonskim prilazom u Dessau i ADGB školu u Bernau[3].

Ulaz u kompleks

Odlike

Stražnja strana auditorija
Studentske rezidencije u nizu na padini</center

Zgrade ADGB škole odražavaju ideologije Bauhausa i pragmatični je primjer funkcionalističke arhitekture[4]. Na školi nema nepotrebnih dekoracija, zgrade su odvojene, ali se skladno spajaju u obliku slova „Z” unutar okoliša s jezerom prema kojima su okrenute. Ulazna zgrada podsjeća na ulaz u tvornicu s tri dimnjaka. Odmah iza ulaza su javne zgrade u kvadratičnom planu s kockolikim auditorijem bez prozora. On je bio opremljen najnovijom predavačkom opremom poput prekidača za prigušivanje svjetla i pokretnim kartama i grafovima na sva tri prednja zida. Oko auditorija su bile upravne zgrade na zapadu, te kuhinjom, blagovaonicom, svjetlarnikom i rekreacijskom sobom na jugu i istoku; sve organizirane opuštajuće s olakšanim prilazom. Ostalim prostporijama se prilazilo kroz natrkiven stakleni koridor, naglašen crvenim čelikom. Pet rezidencijalnih krila su nanizana prema jugu s jasnim pogledom na sjever. Niz prati konfiguraciju tla koje pada oko 5 metara. Uvučene ruba stambenih krila tvore niše koje su mogle služiti kao lože i mjesta sastanka za kišnih dana. Svaka stambena jedinica je imala katove točno određenih boja crvenih tonova[5].

Povijest

Škola je otvorena 4. svibnja 1930. i primala je oko 120 učenika. No, 2. svibnja 1933. konfiscirali su je nacisti, te je do kraja Drugog svjetskog rata služila kao škola za oficire SS-a, SD-a i Gestapo-a. Poslije rata je služila kao privremena bolnica sovjetske Crvene Armije, da bi 1946. god. bila vraćena novoosnovanoj „Slobodnom njemačkom udruženju trgovačke unije” (FDGB). Pred ujedinjenje Njemačke 1991. škola je ukinuta i privremeno je iznajmljivana raznim organizacijama, da bi ju 1996. godine preuzela država Njemačka[6]. Obnovljena je od 2003. do 2007. god. zahvaljujući Berlinskoj komori obrtnika (Handwerkskammer Berlin). Arhitekti tvrtke Brenne Gesellschaft von Architekten su 2008. godine dobili prvu nagradu “World Monuments Fund / Knoll Modernism prize” za obnovu ADGB škole[7].

Izvori

  1. ↑ Significance. Bauhaus trade union school (Arhivirano 23. listopada 2016.) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  2. ↑ Deutsche Stiftung Denkmal Schutz (njem.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  3. ↑ Bauhaus and its Sites in Weimar, Dessau and Bernau na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  4. ↑ Bauhaus 100. Trade Union School of ADGB, Bernau (Arhivirano 6. siječnja 2018.) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  5. ↑ David Sokol, An Architectural Gem in Germany is Reborn, Architectural Record, 13. kolovoza 2008. (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  6. ↑ History. Bauhaus trade union school (Arhivirano 5. studenoga 2016.) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  7. ↑ World Monuments Fund / Knoll Modernism Prize brochure (pdf) (engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: ADGB Schule Bernau


v • r • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=ADGB_škola_trgovačke_unije&oldid=409714"