Festival otvorenih dvorišta u Cordobi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 279894 od 1. studenoga 2021. u 22:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (španjolski: El Festival de los Patios Cordobeses) je festival koji se svake godine, prvih dvanaest dana mjeseca ožujka, slavi u Cordobi[1].

Jedno od otvorenih dvorišta Cordobe 2011. god.
Jedno od otvorenih dvorišta Cordobe 2011. god.

Dvorišta-terase (Patios) su dijelovi komunalnih, obiteljskih ili višeobiteljskih kuća ili seta pojedinih kuća sa zajedničkim vrtom, koji se nalaze u gradskoj povijesnoj četvrti. Ovi kulturni prostori se odlikuju bogatstvom biljaka, a tijekom festivala stanovnici slobodno pozdravljaju sve posjetitelje da se dive njihovoj ljepoti i vještinama njihova stvaranja. Dvorišta se otvaraju za javnost uz domaćinsko tradicijsko pjevanje, flamenco gitare i ples. Stari običaji održivog komunalne suživota dijele se s ljudima koji ih posjećuju putem izraza ljubavi i zajedničkog objedovanja. Fiesta se doživljava kao sastavni dio gradske kulturne baštine, što se prožima s jakim osjećajem identiteta i kontinuiteta. To zahtijeva nesebičnu suradnju mnogih ljudi iz svih dobnih skupina, društvenih slojeva i podrijetla, promicanje i poticanje timskog rada i doprinos lokalnoj harmoniji i druželjubivosti. Vođena sekularnim običajima, znanjima i vještinama, koje se izražavaju u bujnoj, cvjetnoj, šarenoj, akustičnoj, aromatičnoj i kompozicijskoj kreativnosti svakog vrta - izraz simbolike i tradicije zajednice Cordobe, a posebno stanovnika koji žive u ovim kućama-vrtovima[1].

Povijest

Iako je povijesno zabilježeno kako je prvo natjecanje u dvorištima bilo 1933. god., postoje dokazi da su već 1912. i 1927. između terasa održana natjecanja. Međutim, to nije bilo popularno do 1933., kada se počinje natjecati 16 različitih gradskih četvrti, s velikim nagradama. Godine 1980. festival je proglašen za Nacionalnu turističku baštinu, a nematerijalna svjetska baština UNESCO-a je postao 6. prosinca 2012[2].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Fiesta of the patios in Cordova na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 18. kolovoza 2014.
  2. ↑ «La Fiesta de los Patios de Córdoba, patrimonio inmaterial de la humanidad», El País, 6. prosinca 2012.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Festival_otvorenih_dvorišta_u_Cordobi&oldid=279894"