Toggle search
Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Doñana: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
 
Redak 18: Redak 18:
'''Nacionalni park Doñana''' ([[španjolski]]: ''Parque Nacional de Doñana'') poznat i kao '''Coto de Doñana''' je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj [[Španjolska|Španjolskoj]], u pokrajinama [[Huelva]] and [[Seville]], [[španjolske autonomne zajednice]] [[Andaluzija]]. Prostire se na preko 543 km² [[močvara|močvarnog tla]], plitkih [[potok]]a i pješčanih [[dine|dina]] područja [[delta|delte]] rijeke [[Guadalquivir]] u [[Atlanski ocean]].
'''Nacionalni park Doñana''' ([[španjolski]]: ''Parque Nacional de Doñana'') poznat i kao '''Coto de Doñana''' je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj [[Španjolska|Španjolskoj]], u pokrajinama [[Huelva]] and [[Seville]], [[španjolske autonomne zajednice]] [[Andaluzija]]. Prostire se na preko 543 km² [[močvara|močvarnog tla]], plitkih [[potok]]a i pješčanih [[dine|dina]] područja [[delta|delte]] rijeke [[Guadalquivir]] u [[Atlanski ocean]].


Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća<ref>[http://www.pastorayreina.com/portal/modules/tinycontent/index.php?id=21 Povijest Doñana] {{es}}</ref>.
Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća<ref>[http://www.pastorayreina.com/portal/modules/tinycontent/index.php?id=21 Povijest Doñana] {{špa oznaka}}</ref>.
[[Slika:Doñana La Pajarera.jpg|mini|lijevo|<center>Ptice u parku Doñana]]
[[Slika:Doñana La Pajarera.jpg|mini|lijevo|<center>Ptice u parku Doñana]]
[[Slika:Guadalquivir mouth.JPG|mini|245px|<center>[[Delta]] rijeke [[Guadalquivir]]]]
[[Slika:Guadalquivir mouth.JPG|mini|245px|<center>[[Delta]] rijeke [[Guadalquivir]]]]

Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:25

Nacionalni park Doñana
Svjetska baština – UNESCO
Nacionalni park Doñana
Španjolska


Nacionalni park Doñana na zemljovidu Španjolska
Nacionalni park Doñana
Nacionalni park Doñana
Lokacija NP Doñana u Španjolskoj
Godina uvrštenja: 1994. (18. zasjedanje) prošireno 2005.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix, x
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/685 UNESCO

Nacionalni park Doñana (španjolski: Parque Nacional de Doñana) poznat i kao Coto de Doñana je nacionalni park i životinjski rezervat u jugoistočnoj Španjolskoj, u pokrajinama Huelva and Seville, španjolske autonomne zajednice Andaluzija. Prostire se na preko 543 km² močvarnog tla, plitkih potoka i pješčanih dina područja delte rijeke Guadalquivir u Atlanski ocean.

Park je ime dobio po šumi Doñana koja opet ime duguje vojvotkinji Medina Sidonia, Doña Ana de Silva y Mendoza, iz 16. stoljeća[1].

Ptice u parku Doñana
Delta rijeke Guadalquivir

Povijest

God. 1963. WWF je osnivao životinjski rezervat otkupivši dio područja Doñana od španjolske vlade koja je planirala isušiti močvaru i organizirati deltu rijeke Guadalqivir za navodnjavanje velikog poljoprovrednog područja i proširenje turističke obale. God. 1989. ipak je osnovan Nacionalni park Doñana pod upravom oblasne vlade, koji je fizički spojen s parkom prirode Camargue.

Nacionalni park Doñana je 1994. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao rezervat biosfere koji je prepoznala i Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih područja.

God. 1998. parku je zaprijetila velika opasnost od velikim prosipanjem metalnog otpada iz rezervoara rudnika Aznalcollar u rijeku Guadaliamar koja teče kroz park, ali je otpad skrenut rijekom Guadalquivir iz parka.

Bioraznolikost

Park ima bioraznolikost jedinstvenu u Europi s velikom raznolikošću ekosustava u kojem obitava veliki broj ptica selica, jelena damjaka, španjolskih crvenih jelena, divljih svinja, europskih jazavaca, egipatskih mungosa, i ugroženih vrsta kao što je španjolski kraljevski orao i iberijski ris, najugroženija europska mačka za koju je ovo područje postalo posljednje utočište.

Tijekom 19. stoljeća, pa sve do 1950-ih, na ovom području su lutala i krda arapskih deva koje su pobjegle iz ergele markiza de Molina koji ih je 1829. godine doveo kako bi ih koristio za prijevoz robe[2].

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Doñana.
  1. ↑ Povijest Doñana (špa.)
  2. ↑ Abel Chapman i Walter John Buck, Unexplored Spain, 1910., New York: E. Arnold. str. 275–282.
  • Juan Antonio Fernández, Doñana, Spain's Wildlife Wilderness, Taplinger Publishing Company, New York, 1974., ISBN 0-8008-8324-1

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Doñana&oldid=587536"