Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palače i parkovi Potsdama i Berlina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m no summary specified
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Palače i parkovi Potsdama i Berlina'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Palače i parkovi Potsdama i Berlina
|ime mjesta = Palače i parkovi Potsdama i Berlina
|slika = Gemälde_Ansicht_Glienicke.jpg
|slika = Gemälde_Ansicht_Glienicke.jpg

Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 00:17

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Palače i parkovi u Potsdamu i Berlinu su dvorski kompleksi i pejzažni vrtovi u Potsdamu i glavnom gradu Njemačke, Berlinu. Ovaj pojem prvi put se spominje u ovom obliku prilikom njihova upisa na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1990. god. Oni su jedinstven primjer pejzažnog dizajna monarhističkih ideja pruskih vladara i njihove težnje emancipaciji. Zaštićeno područje je nadalje prošireno 1992. i 1999. god. tako da danas pokrivaju preko 500 hektara, te uključuju 150 građevinskih projekata od 1760. do 1916. god.

Palača Sanssouci u Potsdamu
Palača Cecilienhof u Potsdamu
Palača Babelsberg u Berlinu oko 1900. god.

Spomenici zaštićeni 1990.

Spomenici dodani 1992.

Spomenici dodani 1999.

  • Lindenallee
  • Bivša škola Gardener u Kaiserbahnhofu
  • Palača i park u Lindstedtu
  • Selo Bornstedt s crkvom, grobljem i okolicom na sjeveru od parka Sanssouci
  • Pejzaž Seekoppela sjeverno od planine Ruins
  • Voltaireweg (Zeleni pojas i put između parka Sanssouci i Novog vrta)
  • Područje ulaza u park Sanssouci
  • Naselje Alexandrowka
  • Pfingstberg s područjem do Novog vrta
  • Južna obala Jungfernseea
  • Kraljevska šuma (s obje strane palače i parka u Sacrowu)
  • Prilazi parku Babelsberg
  • Opservatorij u Babelsbergu

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Palače_i_parkovi_Potsdama_i_Berlina&oldid=480618"