Palače i parkovi Potsdama i Berlina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 28: Redak 28:


==Spomenici dodani 1999.==
==Spomenici dodani 1999.==
{{commonscat|Palaces in Potsdam|Palače Potsdama}}
 
{{commonscat|Palaces in Berlin|Palače Berlina}}
 
* [[Lindenallee]]  
* [[Lindenallee]]  
* Bivša škola Gardener u Kaiserbahnhofu
* Bivša škola Gardener u Kaiserbahnhofu

Inačica od 3. studeni 2021. u 00:31

Predložak:UNESCO-svjetska baština Palače i parkovi u Potsdamu i Berlinu su dvorski kompleksi i pejzažni vrtovi u Potsdamu i glavnom gradu Njemačke, Berlinu. Ovaj pojem prvi put se spominje u ovom obliku prilikom njihova upisa na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1990. god. Oni su jedinstven primjer pejzažnog dizajna monarhističkih ideja pruskih vladara i njihove težnje emancipaciji. Zaštićeno područje je nadalje prošireno 1992. i 1999. god. tako da danas pokrivaju preko 500 hektara, te uključuju 150 građevinskih projekata od 1760. do 1916. god.

Datoteka:Potsdam - Schloss Sanssouci.jpg
Palača Sanssouci u Potsdamu
Datoteka:Schloss Cecilienhof Panorama 3.jpg
Palača Cecilienhof u Potsdamu
Datoteka:Schloss Babelsberg um 1900.jpg
Palača Babelsberg u Berlinu oko 1900. god.

Spomenici zaštićeni 1990.

Spomenici dodani 1992.

Spomenici dodani 1999.

  • Lindenallee
  • Bivša škola Gardener u Kaiserbahnhofu
  • Palača i park u Lindstedtu
  • Selo Bornstedt s crkvom, grobljem i okolicom na sjeveru od parka Sanssouci
  • Pejzaž Seekoppela sjeverno od planine Ruins
  • Voltaireweg (Zeleni pojas i put između parka Sanssouci i Novog vrta)
  • Područje ulaza u park Sanssouci
  • Naselje Alexandrowka
  • Pfingstberg s područjem do Novog vrta
  • Južna obala Jungfernseea
  • Kraljevska šuma (s obje strane palače i parka u Sacrowu)
  • Prilazi parku Babelsberg
  • Opservatorij u Babelsbergu

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Palače_i_parkovi_Potsdama_i_Berlina&oldid=286143"