Hongcun: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na: orijentacija, traži
Novija izmjena →
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 39: Redak 39:


==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat|Hongcun}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}


Inačica od 2. studeni 2021. u 01:50

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Hongcun (kineski: 宏村; pinyin: Hóngcūn) je jedno od dva (drugo je Xidi) drevna sela na jugu pokrajine Anhui (općina Yi) u Kini, koja su 2000. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "izvanredan primjer pred-urbanog naselja koja su tijekom stoljeća nestala ili su promijenjena. Njihov plan ulica, arhitektura građevina, ukrasi i integracija u kompleksni vodovodni sustav su jedinstveni sačuvani primjeri."[1].

Mjesečevo jezero
Južno jezero
Kanal tekuće vode u selu
Stare kuće Hongcuna

Povijest

Selo je osnovao Wang Wen, general dinastije Han, 1131. godine izgradivši 13 kuća, zajedno sa svojim rođakom Wang Yanjijem koji su doveli svoje obitelji iz sela Qisu, koje se nalazi na gornjem toku potoka ispod planine Leigang. Selo je imalo dva razdoblja izrazitog procvata (1401.-1620. i 1796.-1908.) tijekom kojih je obitelj Wang postala jako utjecajna s mnogo svojih pripadnika koji su postali carski službenici i trgovci, koji su svojim bogatstvom izgradili mnoge lijepe građevine. God. 1405., na savjet svojih gemantičara iskopan je kanal kako bi se cijelo selo opskrbilo svježom vodom iz Zapadnog potoka. Nekih 200 godina kasnije, vodoopskrba sela je dovršena stvaranjem Južnog jezera. Tijekom 19. i 20. stoljeća, u Hongcunu su nastale mnoge znamenite javne građevine kao što su: Akademija južnog jezera (1814.), Dvorana zaslužnih djela (1888.), Dvorana vrlina (1890.) i Dvorana težnji (1855., obnovljena 1911.).

Nešto kasnije od sela Xidi, i Hongcun je zapao u nemar i propast, rođenjem Republike Kine. No, upravo su zbog toga izvrsno sačuvane njegove građevine i izvanredan sustav vodoopskrbe.[2].

Odlike

Hongcun se nalazi na jugozapadnom podnožju planine Huangshan, okrenuto je prema jugu dok mu je središnji dio okružen planinama i rijekama.

Sve kuće su opskrbljene kanalom tekuće vode koja prolazi kroz selo prema dva umjetna bazena-jezera, jedno u središtu sela (Mjesečevo jezero) i drugo južno od sela (Južno jezero). Šahovnica ulica i prolaza prati sustav kanala, što daje selu jedinstven izgled. Nadalje, pri planiranju se gledalo i na obrise sela koje je organizirano je u obliku vola, gdje volovsku glavu čini brdo Leigang, a dva drveta na njemu čine rogove. Četiri mosta koja prelaze preko potoka Jiyin se smatraju za volovske noge, dok kuće sela čine tijelo. Unutar "tijela" potok Jiyin i brojna jezera (poput "Južnog jezera" Nanhu) čine unutarnje organe.

Arhitektura i rezbarije od oko 150 rezidencija datiraju iz vremena dinastija Ming i Qing, te se smatraju za najbolje te vrste u Kini. Jedna od najvećih, i turistička atrakcija otvorena za javnost, je Chenzi dvorana, u kojoj se nalazi i maleni muzej sela.

Neki od prizora u filmu Tigar i zmaj (2000) su snimljeni na lokalitetima u Hongcunu.

Izvori

  1. ↑ Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
  2. ↑ Xidi i Hongcun na english.china.com (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hongcun&oldid=281105"