Toggle search
Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Limes Germanicus: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Novija izmjena →
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Limes Germanicus'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Limes Germanicus'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Granice Rimskog Carstva]]
|ime mjesta = [[Granice Rimskog Carstva]]
|slika = Limes2.png
|slika = Limes2.png

Inačica od 18. travanj 2025. u 02:40

Granice Rimskog Carstva
Pogreška pri izradbi sličice: Svjetska baština – UNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Datoteka:Flag of Germany.svg Njemačka Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja: 2005. (26. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/430 UNESCO

Limes Germanicus (latinski za Germanska granica) je veličanstvena granična crta (limes) utvrda kojom je utvrđena granica rimskih provincija Germania Inferior, Germania Superior i Raetia, te odvajala Rimsko Carstvo od nepokorenih germanskih plemena, od 83. do oko 260. godine. Na vrhuncu organizacije, granica se protezala od ušća rijeke Rajne u Sjeverno more, do Regensburga na Dunavu.

Datoteka:Saalburg Main Gate (Porta Praetoria).jpg
Porta praetoria (glavni portal), i zidine rimske utvrde u Saalburgu.

Limes Germanicus se dijeli na:

Sveukupna duljina granice bila je 568 km (341 milja), a uključivala je najmanje 60 utvrda i 900 utvrdbenih tornjeva.

Ostaci utvrde kod Dalkingena

Rimske obrambene utvrde su danas poznate zahvaljujući sustavnom iskapanju koje je financirala njemačka vlada. Godine 2005., ostaci Gornjogermanske i Raetinske granice su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio granica Rimskog Carstva [1], zajedno s Hadrijanovim i Antoninovim zidovima u Velikoj Britaniji.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Limes Germanicus.
  1. ↑ Granica Rimskog carstva

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Pogreška pri izradbi sličice: Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

ja:リーメス simple:Limes

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Limes_Germanicus&oldid=557580"