Porta Nigra: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
m Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''
 
Redak 16: Redak 16:


==Bilješke==
==Bilješke==
{{commons|Porta Nigra}}
 
* Fiske Kimball, George Harold Edgell i dr.: ''History of Architecture'', 2001., Research & Education Assoc. {{ISBN|0878913831}} ([http://books.google.de/books?id=dBIfYTsM3rAC&pg=PA135&dq=%22Porta+nigra%22&lr=lang_en&as_brr=3&sig=ACfU3U1FTYB-kMmk4s350oPCP2LMbrDszg Google Books])
* Fiske Kimball, George Harold Edgell i dr.: ''History of Architecture'', 2001., Research & Education Assoc. {{ISBN|0878913831}} ([http://books.google.de/books?id=dBIfYTsM3rAC&pg=PA135&dq=%22Porta+nigra%22&lr=lang_en&as_brr=3&sig=ACfU3U1FTYB-kMmk4s350oPCP2LMbrDszg Google Books])
* Jas Elsner: ''Imperial Rome and Christian Triumph: The Art of the Roman Empire AD 100-450'', 1998., Oxford University Press  {{ISBN|0192842013}} ([http://books.google.de/books?id=Z97tQ9epL6QC&pg=PA131&dq=%22Porta+nigra%22&lr=lang_en&as_brr=3&sig=ACfU3U0JNVmGlCIcvNr719EtXd8gPlvidg Google Books])
* Jas Elsner: ''Imperial Rome and Christian Triumph: The Art of the Roman Empire AD 100-450'', 1998., Oxford University Press  {{ISBN|0192842013}} ([http://books.google.de/books?id=Z97tQ9epL6QC&pg=PA131&dq=%22Porta+nigra%22&lr=lang_en&as_brr=3&sig=ACfU3U0JNVmGlCIcvNr719EtXd8gPlvidg Google Books])

Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 05:22

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Datoteka:Flag of Germany.svg Njemačka
Godina uvrštenja: 1986. (10. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/367 UNESCO

Porta Nigra (latinski: Crna vrata) su najveća i najsačuvanija starorimska gradska vrata na svijetu. Izgrađena su oko 186. god. u njemačkom gradu Trieru čiji su zaštitni znak, a na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi upisana su 1986. god.

Datoteka:Trier Porta Nigra BW 3.JPG
Porta Nigra iz grada (južna strana)

Ova vrata, koja su za vrijeme Rimskog carstva služila kao gradska vrata, visoka su 29,3 m, a izgrađena su bez uporabe cementa. Blijedožuto kvadratno kamenje pojedinačno ima težinu i do 6 tona, a Rimljani su ga rezali izrazito precizno sa svojim brončanim pilama pokretanih vodenim kolima. Podizani su na drvene oplate, te povezivani metalnim spojnicama. U srednjem vijeku mnogo kamenja je izvađeno i korišteno za druge građevine, kao što su 12 gradskih vrata. Tako se mogu vidjeti mnoge rupe od nestalih metalnih spojnica (klinova) i rđa gdje su nekada stajale. Grčki monah iz egipatskog samostana sv. Katarine, Simeon Trierski, tražio je da se ova vrata učvrste opekom i tako sačuvaju. Nedugo nakon njegove smrti 1035. god., on je kanoniziran i u njegovu čast je uz ova vrata podignuta Crkva sv. Simeona. Vrata su bila dijelom crkve sve do 1804. god. kada su Trier zauzeli Francuzi i Napoleon je dao naredbu da se uklone svi crkveni dodaci i da se vrate u izvorni rimski oblik. Danas je sačuvana samo istočna apsida crkve iz 12. stoljeća.

Vrata su otvorena turističkim posjetama i jedno su od nezaobilaznih znamenitosti Triera.

Bilješke

  • Fiske Kimball, George Harold Edgell i dr.: History of Architecture, 2001., Research & Education Assoc. ISBN 0878913831 (Google Books)
  • Jas Elsner: Imperial Rome and Christian Triumph: The Art of the Roman Empire AD 100-450, 1998., Oxford University Press ISBN 0192842013 (Google Books)

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Porta_Nigra&oldid=669543"