Kaiserthermen: razlika između inačica – Hrvatska internetska enciklopedija

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO

Njemačka
Godina uvrštenja:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii, iv, vi
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/367 UNESCO

Carske kupke ili Kaiserthermen u njemačkom gradu Trieru su rimske terme izgrađene početkom 4. stoljeća, za vladavine Konstantina Velikog. Nalaze se u blizini Muzeja rajnske oblasti (Rheinisches Landes Museum).

Bile su treće terme po veličini u Rimskom Carstvu, a ostaci zidova i temelja danas pokazuju originalni dizajn. Apsidijalni zidovi caldariuma (soba s bazenom tople vode), izgrađeni naizmjeničnim redovima bijelog kamena i crvene opeke, su najbolje sačuvani. Tu su i tepidarium (topla vrela s kupolom visine od 16,45 m koja nije sačuvana), prostrani frigidarium (hladna kupka) i velika arena (otvoreni prostor za tjelovježbu), a važan dio kupališta bio je i hipokaust (hypocaustum), sustav grijanja gdje se zrak grijao pećima i provodio kroz pločice zidova i podova.

Kako nikada nisu dovršene, koristile su se kao vojni garnizon carske garde i svojevrsna utvrda. U srednjem vijeku služile su kao kamenolom za gradnju drugih građevina, a koncem 13. st. vanjski zidovi su iskorišteni za gradnju crkve sv. Gervase i samostana sv. Agneze. Tijekom sekularizacije u 18. st., obje građevine su srušene da bi u 19. st. započela arheološka iskapanja i obnova kupki koje su otvorene za javnost 1984. god., na 2000 obljetnicu grada Triera. Godine 1986., Carske kupke su, uz druge rimske spomenike sačuvane u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarathermen, Rimski most u Trieru, Igelerski stup), Katedralu i Gospinu crkve u Trieru, dospjele na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Kaiserthermen.

360º-Panorama palače Kaiserthermen

v • • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (43)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Kaiserthermen'''-->{{UNESCO – svjetska baština
+{{UNESCO – svjetska baština
 |ime mjesta = Rimski spomenici, [[Trierska katedrala|Katedrala sv. Petra]] i [[Gospina crkva u Trieru]]
 |slika = Trier Kaiserthermen BW 1.JPG

Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 13:26

Vanjske poveznice