Toggle search
Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Špilje Yunganga: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m no summary specified
m Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Špilje Yunganga'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Špilje Yunganga'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta =Yungang špilje
|ime mjesta =Yungang špilje
|slika = 云岗石窟.JPG
|slika = 云岗石窟.JPG
Redak 55: Redak 55:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


* [http://www.yungang.org/ Službena stranica] {{zh}} Preuzeto 7. kolovoza 2011.
* [http://www.yungang.org/ Službena stranica] {{kin oznaka}} Preuzeto 7. kolovoza 2011.
* [http://www.world-heritage-tour.org/asia/china/yungang/map.html  Panografije velike kvalitete na patrimonium-mundi.org]
* [http://www.world-heritage-tour.org/asia/china/yungang/map.html  Panografije velike kvalitete na patrimonium-mundi.org]
* [http://www.thesalmons.org/lynn/chinawork.html Protecting the Yungang Grottoes from Air Pollution Damage] {{eng oznaka}}  
* [http://www.thesalmons.org/lynn/chinawork.html Protecting the Yungang Grottoes from Air Pollution Damage] {{eng oznaka}}  

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 23:14

Yungang špilje
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Yungang špilje
Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina


Lokacija špilja Yunganga u Kini
Godina uvrštenja: 2001. (25. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1039 UNESCO

Špilje Yunganga (kineski: 云冈石窟|t=雲崗石窟, pinyin: Yúngāng Shíkū) su drevni budistički hramovi izgrađeni u špiljama 16 km jugozapadno od grada Datonga, u današnjoj kineskoj provinciji Shanxi. Smatraju se jednim od najboljih primjera arhitekture uklesane u stijeni, te predstavlja jedan od tri najpoznatija lokaliteta budističke umjetnosti u Kini; druga dva su Longmen i Mogao špilje.

Lokalitet se nalazi u dolini rijeke Shi Li i podnožju planina Wuzhou Shan. Spilje su većinom nastale tako što su uklesane u razoblju od 460. do 525. godine, za vrijeme vladavine sjeverne dinastije Wei. Lokalitet sadrži ukupno 252 špilja s više od 51.000 skulptura Bude.

God. 2001., Yungana špilje su upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „izvanredan primjer budističke umjetnosti kamenoklesarstva 5. i 6. stoljeća, a njegovih Pet špilja koje je izradio Tan Yao, svojim strogim jedinstvom plana, predstavljaju klasično remek-djelo prvog vrhunca kineske umjetnosti”.

Panorama Yungang špilja
Datoteka:Magnify-clip.png
Panorama Yungang špilja

Povijest

Datoteka:Yungag entrance 2010.JPG
Ulaz u Yungang špilje
Pogreška pri izradbi sličice:
Slike na svodu špilje
Datoteka:Yungang 14.JPG
Hram koji štiti neke špilje

Nakon pada dinastije Jin, sjevernim dijelovima Kine zavladala je dinastija Sjeverni Wei. Oni su gradili svoju prijestolnicu Pingcheng, sada poznat kao grad Datong, i rano su prihvatili budizam kao državnu religiju. Budizam je stigao putem sjeverne rute Puta svile, koja je u duljini od oko 2600 km povezivala drevnu kinesku prijestolnicu Xi'an sa zapadom preko prijelaza Wushao Linga za Wuwei i izlazila na Kashgar prije povezivanja s antičkom Partijom[1].

Rad na ovom prvom razdoblju klesanja Yungang špilja trajao je do 465. godine (špilje koje su sada poznate kao špilja 16.-20.). Od oko godine 471. započinje drugo razdoblje izgradnje koje je trajalo sve do 494. godine (tada su nastale špilje blizanci 5./6., 7./8., i 9./10., kao i špilje 11., 12., a vjerojatno i 13., pod nadzorom i podrškom carskog dvora). Carsko pokroviteljstvo je završilo 494. godine kada je dinastija Wei premjestila glavni grad u Luoyang. Sve druge špilje nastale su privatnim pokroviteljstvom u trećem razdoblju gradnje, do 525. godine, kada je gradnja potpuno prestala zbog ustanaka u tom području.

Od kraja radova, stijene pješčenjaka špilja su izložene teškim vremenskim uvjetima. Tijekom stoljeća bilo je nekoliko pokušaja očuvanja špilja i popravljanja pretrpljene štete. Tijekom dinastije Liao u špiljama su se obnavili neki kipovi izgradilo se tzv. "10 hramova Yunganga" (1049.-1060.), koji su trebali štititi glavne špilje. Međutim, oni su uništeni u požaru samo 60-ak godina kasnije. God. 1621., tijekom rane dinastije Qing, izgrađene su drvene zgrade koje se još uvijek mogu vidjeti ispred špilje 5. i 6. Od 1950-ih, pukotine u pješčenjaku su zapečaćene fugiranjem, a tu su i nastojanja da se smanje trošenja olujama pošumljavanjem.

Odlike

Špilje u ranog razdoblja (460.-65.) se sastoje od pet glavnih špilja, ove veličanstvene i jednostavne špilje su kopali pod vodstvom redovnika Tan Yaoa i prozvane su po njemu. Velike špilje su iskopane kako bi u njih smjestili divovske kipove, 13-15 m visoke. One su u obliku slova U (potkovaste)s lučnim krovovima oponašajući slamnate krovove u drevnoj Indiji. Svaka špilja ima vrata i prozora. Središnja figure imaju visoka tijela i zauzimaju veći dio špilje, dok je na vanjskim zidovima urezano 1.000 budističkih kipova, koji se rijetko mogu vidjeti u tradiciji kineske povijesti rezbarenja.

Špilje srednjeg razdoblja (471.-94.) čine bit Yungang špilja, a sastoje se od velikih špilja, uključujući i četiri skupine dvostrukih špilja i jedna grupa trostrukih. U ovom razdoblju došlo je do naglog razvoja Han stila i uvedeno je mnogo novih predmeta i kombinacija kipova, prebacuje se pozornost na stvaranje strahovladajućih likova i razne vrste ukrasa. Ove špilje su kvadratičnog plana, obično s komorama kako u prednjem i na stražnjem dijelu, rezbarije na zidovima su podijeljene u gornje i donje trake, te lijeve i desne odjeljke. Ravni stropovi su u većini slučajeva isklesani reljefima. S obje strane vanjskih zidova su visoki dvostruki tavani, i spomenici u središtu dvorišta. Skloništa u stilu drvenih konstrukcija podržavaju osmerokutni stupovi, svaki urezan s 1.000 Buda. Unutrašnji zidovi špilja su pokriveni dugim trakama slika podijeljene u različite slojeve i stupce. Svi oni odražavaju izgled i tradicionalne aranžmane dvorske mode u Kini za vrijeme dinastije Han.

Špilje posljednjeg razdoblja (494.-525.) nalaze se u zapadnom dijelu špiljskog područja, u Hramu doline zmaja-kralja. Ukupno, više od 200 špilja i niša urezane su u tom razdoblju. Ove špilje su srednje i male veličine, različitih i kompliciranih nepravilnih oblika. Dekoracije su urezane na litici oko vrata špilje. Postoji tendencija pojednostavljenja sadržaja kipova stilizirajućim oblicima, ali s novim izgledom krhkosti i ljupkoće.

Izvori

  1. ↑ C.Michael Hogan, Silk Road, North China, the Megalithic Portal, ed. A. Burnham, 2007.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Kini
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Špilje_Yunganga&oldid=597845"