Rimski most u Trieru: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Rimski most u Trieru'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Rimski most u Trieru'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Rimski spomenici, [[Trierska katedrala|Katedrala sv. Petra]] i [[Gospina crkva u Trieru]]
|ime mjesta = Rimski spomenici, [[Trierska katedrala|Katedrala sv. Petra]] i [[Gospina crkva u Trieru]]
|slika = Roemerbruecke trier.jpg
|slika = Roemerbruecke trier.jpg
Redak 17: Redak 17:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Roman bridge, Trier}}
 
* [http://www.trierer-orgelpunkt.de/360roemerbruecke.htm 360º-Panorama Römerbrückea u Trieru]
* [http://www.trierer-orgelpunkt.de/360roemerbruecke.htm 360º-Panorama Römerbrückea u Trieru]


Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:55

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Pogreška pri izradbi sličice: Njemačka
Godina uvrštenja: 1986. (10. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/367 UNESCO

Rimski most u Trieru (njemački: Römerbrücke ili Alte Moselbrücke) na rijeci Mosel je najstariji most u Njemačkoj. God. 1986., je zajedno s drugim spomenicima grada Triera, upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Pogreška pri izradbi sličice:
Pogled na most s juga

Najstariji drveni most preko rijeke Mosel je postojao na njegovom mjestu već 17. pr. Kr., a kameni most ga je zamijenio 45. god. Današnji rimski kameni most na stupovima je izgrađen od 144.-152. god. Njegovi masivni stupovi su izgrađeni od blokova bazalta i vapnenca, a zaobljeni su tako da lakše podnose snažnu riječnu struju i led. S gornje strane je bio popločen drvenim daskama širine 10 metara, a zahvaljujući visokim lukovima omogućavao je plovidbu brodovima. U srednjem vijeku je bio srušen tako da su preživjeli samo njegovi kameni lukovi, 5 od izvornih 9. Obnovio ga je knez Balduin od Luxembourga (1307.-1354.) kada je Trier bio njegovim posjedom. Francuska vojska ga je srušila 1689. god., da bi ga obnovio Johann Georg Judas die Wölbung od 1716.-18. god. Tada je postavljena slavna skulptura sv. Mihovila s križem. God. 1806., srušila su se njegova zapadna vrata, a 1869. istočna. God. 1931., proširen je i dobio je asfaltni pješački nogostup. U Drugom svjetskom ratu, iako su se približavale američke snage 2. ožujka 1945. god., njemačka vojska ga nije digla u zrak. Danas se oko njega izvode opsežna arheološka istraživanja.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rimski_most_u_Trieru&oldid=557796"