Bot: Automatski unos stranica |
|||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 42: | Redak 42: | ||
* [[Delta Neretve]] je poznato uzgajalište [[mandarina]], [[lubenica]], [[rajčica]], [[grožđe|grožđa]] i mnogobrojnih drugih [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda. | * [[Delta Neretve]] je poznato uzgajalište [[mandarina]], [[lubenica]], [[rajčica]], [[grožđe|grožđa]] i mnogobrojnih drugih [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda. | ||
* Iznimno je bogata [[jegulja|jeguljom]], koja je uz [[žaba|žabe]] sastavni dio najpoznatijeg lokalnog [[gastronomija|gastronomskog]] specijaliteta, '' | * Iznimno je bogata [[jegulja|jeguljom]], koja je uz [[žaba|žabe]] sastavni dio najpoznatijeg lokalnog [[gastronomija|gastronomskog]] specijaliteta, ''[[neretvanski brujet|neretvanskog]] [[brudet|brujeta]]''. Neretvanski brujet odnosno umijeće priprave tog jela je kao nematerijalno kulturno dobro upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 25. srpnja 2022. godine.<ref>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/dva-nova-nematerijalna-kulturna-dobra-upisana-u-registar-kulturnih-dobara-republike-hrvatske/22541 ''Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.{{napraviti}}</ref><ref>[https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7583 Registar kulturnih dobara RH]</ref> | ||
* Prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u [[Metković]]u prilikom ribolova u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba. | * Prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u [[Metković]]u prilikom ribolova u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba. | ||
Posljednja izmjena od 12. lipanj 2025. u 04:50
| Duljina | 225 km |
| Nadm. visina izvora | 1.095 m |
| Prosječni istjek | 378 m3/s |
| Površina porječja | 5.581 km2 |
| Izvor | Zelengora, Bosna i Hercegovina |
| Ušće | Jadransko more |
| Pritoci | Repešnica, Rakitnica, Ljuta, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Grabovica, Drežanka, Bijela, Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica, Neretvica, Lištica, Buna, Radobolja, Trebižat, Bregava, Norin, Rama, Vrhovinska rijeka |
| Države | Bosna i Hercegovina, Hrvatska |
| Gradovi | Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen |
| Slijev | jadranski |
| Ulijeva se u | Jadransko more |
| Plovna od − do | od Metkovića do ušća kod Ploča |
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Opis

Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1.095 metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i kroz tu zemlju protječe u dužini od 205 km, a posljednjih 20 km teče kroz Hrvatsku. Od ukupne površine porječja (5.581 km2) u Hrvatskoj je 430 km2.[1]
Neretva od izvora prema ušću prvotno teče od jugoistoka prema sjeverozapadu, tvoreći tako i sjevernu granicu Hercegovine. Nedaleko od Konjica i Ramskog kraja skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema jugu.
Njene pritoke u gornjem toku su Repešnica, Rakitnica i Ljuta sa desne, te Lađanica, Župski Krupac, Bukovica i Bijela s lijeve strane, kao i Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica i Neretvica. U donjem toku to su Bregava i Trebižat.
U gornjem toku, sve do Čapljine, Neretva je kanjonska rijeka, a zapadno od Konjica ulijeva se u akumulacijsko jezero Jablanica. Pored Gabele se širi u deltu površine 196 km2 (koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1992.), a od Opuzena se dijeli na dvanaest rukavaca (od kojih su 3 protočna). Plovna je od morske obale do Metkovića (20 km).[1] U Jadransko more utječe u blizini Rogotina i Ploča.
U dolnjem toku Neretve dvije su struje: jedna teče k moru i slatkovodna je, a druga teče u suprotnom pravcu i pod utjecajem je mora i plime, zbog čega je u Neretvi vidljivost je ponekad samo 15-ak centimetara. Gradnjom brana na Neretvi smanjio se je dotok muljnih naslaga, a otjecanje je ostalo isto zbog čega su razni objekti na dnu postali vidljiviji te su arheolozi mogli otkriti drevna nalazišta.[2]
Zanimljivosti
- U Antici Neretva je nosila imena Naron, Narenta i Nestos.[1]
- Neretvani, ili popularnije, Neretvanski gusari, dugo su bili strah i trepet Jadranskog mora, a Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna, kada su Neretvani davne 887. godine u bitci kod Makarske porazili mletačku flotu dužda Kandijana, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
- Poprište je Bitke na Neretvi, jedne od poznatijih bitaka iz Drugog svjetskog rata na području europskog jugoistoka. Upravno-teritorijalno, bitka se odvila na području današnje Bosne i Hercegovine, a tada je to bilo na području NDH.
- Svake godine, druge subote u kolovozu na Neretvi se vozi poznati turističko-sportski spektakl, Maraton lađa na Neretvi.
- Delta Neretve je poznato uzgajalište mandarina, lubenica, rajčica, grožđa i mnogobrojnih drugih poljoprivrednih proizvoda.
- Iznimno je bogata jeguljom, koja je uz žabe sastavni dio najpoznatijeg lokalnog gastronomskog specijaliteta, neretvanskog brujeta. Neretvanski brujet odnosno umijeće priprave tog jela je kao nematerijalno kulturno dobro upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 25. srpnja 2022. godine.[3][4]
- Prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u Metkoviću prilikom ribolova u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.
Šport
Na ušću Neretve, kao popularnom odredištu ljubitelja windsurfinga i kitesurfinga održavaju se Kup Neretve i Neretva Kite Open, windsurfing odnosno kitesurfing regate.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Neretva Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)
- ↑ Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Dva nova nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske . Ministarstvo kulture i medija RH. 25. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025. x
- ↑ Registar kulturnih dobara RH
Vanjske poveznice
- Radoslav Dodig: Podrijetlo naziva Neretva metkovic.hr (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)
- Rijeke: Neretva, dokumentarni film, Al Jazeera Balkans (1. dio, 6. ožujka 2017.; 2. dio, 13. ožujka 2017.)
