Bitka na Neretvi

Vrijeme	siječanj - travanj 1943.
Mjesto	okolica Neretve
Ishod	osovinska ofenziva neuspjela, partizani se povlače uz teške gubitke, poraz četnika

Bitka na Neretvi
	sukob: Drugi svjetski rat
	; Partizanske kolone i ranjenici prelaze Neretvu
Vrijeme	siječanj - travanj 1943.
Mjesto	okolica Neretve
Ishod	osovinska ofenziva neuspjela, partizani se povlače uz teške gubitke, poraz četnika
Sukobljene strane
Treći Reich; Italija; NDH; Četnici	NOV
Zapovjednici
Alexander Löhr; Mario Roatta; Rafael Boban; Draža Mihailović	Josip Broz Tito
Postrojbe
90.000 vojnika; 12-15.000 četnika; 200+ aviona	nepoznat; (oko 40.000 pripadnika na širem području)[1]
Gubitci
2000 četnika, preko 200 ustaša, 1500 Talijana i 600 Nijemaca	10-12.000 poginulih; 600 streljano; 2000 zarobljenih

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom), bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, danas Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.

Nijemci su htjeli uništiti središnje zapovjedništvo Partizana, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije, i glavnu Partizansku bolnicu. Sile osovine su okupile devet divizija, šest njemačkih, tri talijanske, nekoliko ustaških i domobranskih zdrugova, te nekoliko četničkih jedinica. Procjenjuje se da je preko 150 000 vojnika sila osovine napalo znatno malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici.

Ciljevi operacije

Weiss I je započeo 20. siječnja 1943. napadom na područja koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske, cilj je bio uništenje partizana na području Like, Korduna, Banije, Cazinske krajine i Bosanske krajine do Grmeča
Weiss II je uslijedio i započeo 25. veljače borbama u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni, a partizani su se počeli povlačiti prema jugoistoku, čak i do Neretve, cilj je bilo područje Drvara, Glamoča, Livna, Jajca i Ključa
Weiss III je otpočeo u ožujku i ciljao na područja sjeverne Hercegovine, ali su opkoljeni partizani uspjeli probiti obruč na sjeveru Crne Gore, tako da treći stupanj nije uspješno izvršen)

Snage

Nijemci

7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"
369. hrvatska "Vražja" divizija
714. pješačka divizija
717. pješačka divizija
jedna pukovnija 187. rezervne divizije

Talijani

12. pješačka divizija "Sassari"
13. pješačka divizija "Re"
57. pješačka divizija "Lombardia"

NDH

V. ustaški stajaći zdrug
2. domobranski gorski zdrug
3. domobranski gorski zdrug
5. domobranski gorski zdrug
7. pješačka pukovnija
Zrakoplovstvo NDH

Četnici

jedan puk Dinarske četničke divizije
hercegovačka leteća brigada
crnogorski udarni korpus
crnogorska leteća brigada

Partizani

1. hrvatski korpus
1. bosanski korpus
Glavna operativna grupa
- 1. proleterska divizija
- 2. proleterska divizija
- 3. udarna divizija
- 7. banijska divizija
- 9. dalmatinska divizija

Ukupno su snage NOVJ na početku operacije brojale oko 40.000 pripadnika, nasuprot oko 120.000 vojnika na strani sila Osovine.^[1]

Tijek operacije

Do kraja ožujka Sile osovine su ubile oko osam tisuća partizana, zarobivši još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubitcima i naočigled taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu i bolnici, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem.

U stvari, prelaskom u istočnu Bosnu i Hercegovinu partizani su se morali boriti samo protiv četnika te su ih na tom području potpuno onesposobili. Nakon što su potom na početku Bitke na Sutjesci njemačke snage - iskoristivši okolnost da su iz te operacije izostale Talijanske snage, koje su četnike koristile kao "Dobrovoljačku antikomunističku miliciju" - razoružale četnike na širem području tromeđi Bosne, Hercegovine i Sandžaka, četnici više ne predstavljaju ozbiljnu silu na području zapadno od Drine.^[2] ^[3]

Iduća velika ofenziva je Bitka na Sutjesci, dio Pete neprijateljske ofenzive, ili kako su je Nijemci nazvali "Operacija Schwarz".

1969. godine snimljen je film Bitka na Neretvi koji opisuje te događaje.

Vanjske poveznice

↑ "POLITIČKI RAT PROTIV NAJVEĆE PARTIZANSKE BITKE Kako je teški poraz trasirao put u najslavniju pobjedu i zašto je to gotovo izbrisano iz naše povijesti", Ivo Goldstein, "Jutarnji list", 16. lipnja 2018. Pristupljeno 24. svibnja 2021.
↑ "Četnički pokolj u Pljevljanskom kraju", SandžakPress, 22. srpnja 2013., pristupljeno 24. svibnja 2021.
↑ "Četnički zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.)", Zvonimir Despot, "Večerni list", 25. ožujka 2012. Pristupljeno 24. svibnja 2021.

[1] "POLITIČKI RAT PROTIV NAJVEĆE PARTIZANSKE BITKE Kako je teški poraz trasirao put u najslavniju pobjedu i zašto je to gotovo izbrisano iz naše povijesti", Ivo Goldstein, "Jutarnji list", 16. lipnja 2018. Pristupljeno 24. svibnja 2021.

[2] "Četnički pokolj u Pljevljanskom kraju", SandžakPress, 22. srpnja 2013., pristupljeno 24. svibnja 2021.

[3] "Četnički zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.)", Zvonimir Despot, "Večerni list", 25. ožujka 2012. Pristupljeno 24. svibnja 2021.

[1]

[2]

[3]