Za druga značenja, pogledajte Jošava.Jošava
| |
|---|---|
| Lokacija | Đakovo 45°19′34″N 18°26′46″E / 45.3260°N 18.4460°E |
| Najveća dubina | 3 m |
| Najveća širina | 4,5 km |
| Najveća dužina | 0,1 - 0,18 km |
| Vrsta jezera | umjetno |
| Ulijeva se u | Jošava |
| Države | Hrvatska |
| Obalni gradovi | Đakovo |
Jošava, umjetno jezero u Hrvatskoj.[1]
Zemljopisni položaj
Smješteno je oko 2 km sjevero-sjeveroistočno od grada Đakova, od željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do umjetno podignute zemljane brane koja je oko 2 km nizvodno.[1] Pola jezera je u Gradu Đakovu, a pola u općini Viškovcima. Na sjeveru je mjesto Kuševac. Iz ispusta se voda iz jezera izvodi kanalom Jošavom koji se dalje ulijeva u kanal Biđ.
Povijest
Nastalo je 1963./64. godine. Glavna namjena bila je za uzgoj riba, šport i rekreaciju. Izvedba gradnje bila je pregrađivanjem korita potoka Jošave zemljanom branom betonskom ustavom. Pregrađivanjem puta vodi ona se je nakupljala pred branom, potopila okolna polja i tako je nastajalo sve veće vodeno tijelo. Radi reguliranja razine ispuštanjem, u temeljni ispust je ugrađen novi zasun.[1]
Osobine
Duguljasto jezero pruža se u pravcu jugoistok - sjeverozapad. Dužine je oko 4,5 km a širine od 100 do 180 m. Duboko je od 70 cm do 3 metra. Oko jezera su poljodjelske površine i nešto sađenih šuma kod Kolokušice. Zapadnu obalu čini željeznički nasip Đakovo-Osijek. Na zapadu je jezero nešto pliće. Istočnu obalu čini zemljani nasip sa temeljnim ispustom. Istočni dio jezera nešto je dublji, no najveća je u sredini gdje se proteže jedan kanal, bivše korito potoka Jošava, u smjeru zapad-istok. Jezero je pliće od kanala bočno ka obali. Na jugu i sjeveru su lesne uzvisine. [1]
Flora
Četiri petine jezerske površine je čisto. Jedna petina obrasla je trskom, rogozom i drugim vodenim biljem, i sve to uglavnom na rubovima. Biljna zajednica formirala je se i pod vodom. Najviše je podvodnih biljaka iz porodice mrijeska.[1]
Fauna
Od riba u Jošavi obitavaju šarani, pastrvski grgeč, amur, som, smuđ, štuka, grgeč, linjak, patuljasti somić, babuška, crvenperka, žutooka i uklija.[1]