Toggle menu
244,3 tis.
69
18
631,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jadro

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Jadro
Jadro u Solinu
Duljina 4,5 km
Izvor na području Općine Klis
Pritoci nema ih
Države Hrvatska
Gradovi Solin
Slijev jadranski
Ulijeva se u Kaštelanski zaljev, Jadransko more

Jadro (lat. Iader), također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin. Izvor joj je oko 9 kilometara od grada Splita.

Opis

Izvire u podnožju planine Mosor i teče solinskim poljem. Duljine je 4,5 km, no iznimno je bogata vodom, pa tako napaja vodom i Split, Kaštela i Trogir.[1] Utječe u Jadransko more, na području Kaštelanskog zaljeva. Endemska vrsta Jadra je mekousna pastrva koja se trenutno nalazi u opasnosti zbog tzv. kalifornijske pastrve.

Povijest

Solinjani Jadro zovu i "Solinska rika". Izvor rijeke Jadra koristio se još u antici za opskrbu vodom, putem akvadukta, rimske Salone i Dioklecijanove palače.[2] Zbog njena značaja i događaja iz starohrvatske povijesti, naziva ju se i hrvatskim Jordanom. Na njoj se nalazi Gospin Otok na kojem je hrvatski povjesničar i arheolog don Frane Bulić (1846.-1934.) otkrio brojne nalaze iz starohrvatskog razdoblja, uključujući ulomke s epitafom na sarkofagu kraljice Jelene († 976.), značajne za utvrđivanje kronologije srednjovjekovne hrvatske povijesti i rodoslovlje dinastije Trpimirovića.

Tik uz mlinicu, nešto niže od današnjeg vodopada u prošlosti se nalazio vodopad Marinac. Imao je sedrenu barijeru široku 30 metara i visoku šest metara. Barijera je skroz srušena nakon drugoga svjetskog rata. Rušenjem je promijenjen je tok nekolicine rukavaca koji je išao od od vodopada prema Velikoj Gabrića mlinici. Korita su im time presušila. Ta suha korita i jaže su postala depresijama u okolnom tlu. Lokalci su na to mjesto dovozili razni materijal, ponajviše građevinski s različitih objekata na Gospinu otoku i oko njega.[3]

Izvori

  1. Jadro - Hrvatska enciklopedija
  2. Jadro - Proleksis enciklopedija
  3. Slavko Galiot: Redni broj: 299 . Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatski arheološki godišnjak 6/2009., str. 624. Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. listopada 2025. 0

Vanjske poveznice