 | |
| Duljina | 123 km |
| Nadm. visina izvora | 114 m |
| Prosječni istjek | 14,1 m3/s |
| Površina porječja | 2890 km2 |
| Izvor | Bilogora 45°43′32″N 17°03′01″E / 45.72556°N 17.05028°E |
| Ušće | rijeka Lonja 45°34′31″N 16°28′16″E / 45.57528°N 16.47111°E 84 m n.v. |
| Pritoci | Plavnica, Velika rijeka, Glogovnica |
| Države |  Hrvatska
|
| Gradovi | Čazma |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | Lonju |
| Plovna od − do | nije plovna |
Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje. Nastaje spajanjem potoka Grđevice i Barne kod 45°43′32″N 17°03′01″E / 45.72556°N 17.05028°E blizu naselja Pavlovac kod Velikog Grđevca.
Česma je duga 123 km i uslijed malog pada često je poplavljivala prije regulacije riječnog korita. Slivno podrucje Česme iznosi 2890 km².
Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i tvore ga brojni tokovi koji izviru na padinama Bilogore i Moslavačke gore. Južni pristranci Bilogore blago se spuštaju, ispresjecani brojnim potocima i vododerinama, strmo i duboko usječenim. Na pristrancima se javljaju brojni izvori, koji u sušnom dijelu godine gube vodu.
Područje oko vodotoka Česme do prije stotinjak godina bilo je podložno plavljenju zbog čega je ono bilo močvarno. Nakon toga su Česma i njene pritoke kanalizirane, podignuti su nasipi radi obrane od poplava, a tlo je isušeno radi dobivanja obradivih površina kao i zbog borbe protiv malarije. Na mjestu nekadašnjih močvara danas se nalaze ribnjaci koji se napajaju vodom iz potoka koji utiču u Česmu. Ti ribnjaci su jedni od zadnjih utočišta ptica močvarica između Drave i Save.
Uz Česmu se nalazi nekoliko većih ribogojilišnih kompleksa. Sjeverno uz Česmu ribnjačastvo Dubrava, a uz južnu obalu ribnjaci Siščani, Blatnica i Narta. Oba kompleksa se prostiru na oko 5 kilometara duž toka Česme i sličnog su okruženja. Međusobno su udaljeni oko 5 kilometara. Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci iznosi 1346 ha[1].