Roški slap

Roški slap je šesti, pretposljednji vodopad na rijeci Krki. Nalazi se u nacionalnom parku Krka. Zbog svoje je ljepote, uz ostale slapove na Krki, jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.

Nalazi se oko 14 kilometara nizvodno od slapa Miljacka. Ime je dobio po tvrđavi Rogu, od koje danas nema puno tragova.

Posebno je zanimljiv zbog niza malih kaskada poznatih kao Ogrlice, kojima počinje sedrena barijera. Također je zanimljiv i zbog bogate vegetacije, mlinova i stupa.

Barijera je duga 650 metara, najveća širina je 450 metara, a visinska razlika je 22,5 metara.

Glavni slap visok je 15 metara i njime se Krka u širokoj lepezi ulijeva u Visovačko jezero.

1910. na njegovoj desnoj strani izgrađena je protočna hidroelektrana, koja i danas nosi njegovo ime.

2007. godine su hrvatski arheolozi iz Drniša i Šibenika, u suradnji s kolegama iz Amerike i Velike Britanije otkrili su prapovijesni lokalitet u stijeni, na vrhu kanjona Krke, 100 metara iznad rijeke, iznad Roškog slapa, na području Bogatića Miljevačkih, na lijevoj obali Krke. Na teško dostupnoj lokaciji našli su pećinu u kojoj su pronašli prapovijesnu keramiku, životinjske kosti, ljudske lubanje i ostatke ognjišta. Istraživanjem su utvrdili da je ovo bila privremena nastamba za ondašnjeg pračovjeka. Starost pronađene keramike potječe iz doba kad je keramika općenito nastala, iz starijeg neolitika pa sve do srednjeg brončanog doba, od 5000 do 1500 godina prije Krista. Nalaz pripada hvarskoj i danilskoj kulturi. Prapovijesni lokalitet nazvan je po suhozidu na ulazu, Oziđana pećina.