| Puntarska draga | |
|---|---|
  Puntarska draga Puntarska draga na zemljovidu otoka Krka | |
| Država |  Hrvatska
|
| Najbliži (veći) grad | Punat |
| Zemljopisne koordinate | 45°02′12″N 14°36′32″E / 45.0367°N 14.6089°E |
 Pogled na Puntarsku dragu i mjesto Punat iz Kornića
| |
Puntarska draga, zvana još i Košljunska draga je uvala Jadranskog mora na sredini otoka Krka, između grada Krka i Punta.
Odlike
.jpg)
Puntarska draga je velika i plitka uvala (najveća dubina 9 m, prosječna 1.5-2 m) u dubini Krčkog zaljeva izduljenog ovalnog oblika (sjever-jug) najveće dužine oko 3 km, i najveće širine oko 2 km, koja je s otvorenim morem povezana uskim morskim kanalom – Buka širokim oko 150-200 m). Zaljev je vjerojatno nastao potapanjem krške uvale, još su i danas na njenoj sjeveroistočnoj obali vidljive manje skupine trske (Phragmites australis) kao posljednji ostaci ranije močvare.[1]
Na istočnoj obali zaljeva nalazi se mjesto Punat i istoimena marina, u sredini uvale je otočić Košljun sa franjevačkim samostanom, u dubini uvale sa istočne strane je crkva sv. Dunat, a na zapadnoj obali poluotok Prniba.
Ekološka ugroženost
Zbog plitkosti i sve veće urbanizacije, Puntarska draga postaje ekološki osjetljivo područje. U Puntarskoj dragi izrazita je eutrofizacija (proces obogaćivanja vode nutrijentima) dovela je do osiromašenja prirodne zajednice. Na zamuljenoj površini kamenitog dna i na muljevitom dnu prisutne su alge vrste Dasycladus vermicularis i roda Cladophora.
Arheološki lokaliteti
U Puntarskoj dragi nalaze se sljedeći arheološki lokaliteti;
- Trojna, grobne gomile iz liburnskog doba, uvala Trojna
- Prvo more, ostatci kasnoantičkog-ranobizantskog naselja
- sv. Vid, ruševine srednjovjekovne crkvice, na poluotoku Prniba
- sv. Toma, ostatci građevina iz antičkog-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba, na poluotoku Prniba
- sv. Danijel, na poluotoku Prniba