Toggle search
Toggle menu
242,5 tis.
116
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dvorci Augustusburg i Falkenlust: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dvorci Augustusburg i Falkenlust'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Dvorci Augustusburg i Falkenlust'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Bruhlu
|ime mjesta = Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Bruhlu
|slika = Schloss Falkenlust Brühl.jpg
|slika = Schloss Falkenlust Brühl.jpg

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:37

Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Bruhlu
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Bruhlu
Njemačka


Lokacija Brühla u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 1984. (8. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv,
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/288 UNESCO
Datoteka:Schloss Augustusburg, Hof.JPG
Dvorac Augustusburg
Datoteka:BRüHLschloss1.jpg
Augustusburg iz parka
Datoteka:Brühl Falkenlust Westseite.jpg
Falkenlust iz parka

Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu, Sjeverna Rajna-Vestfalija (Njemačka), su iznimni rokoko dvorci povezani prostranim Schlossparkom. Smješteni u idiličnom vrtnom pejzažu, dvorci Augustusburg (rezidencija Kölnskog princa-nadbiskupa) i lovačka loža Falkenlust su najraniji primjeri rokoko arhitekture u Njemačkoj i kao takvi su 1984. god. upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi[1].

Augustusburg je izgrađen početkom 18. stoljeća po nalogu Kölnskog nadbiskupa i izbornog princa Clemensa Augusta Bavarskog (1700.-1761.) iz obitelji Wittelsbach. Arhitekti Johann Conrad Schlaun i François de Cuvilliés su dizajnirali dvorac Augustusburg kao građevinu u obliku slova U s tri kata i dva nivoa potkrovlja. Veličanstveno stubište je dizajnirao Johann Balthasar Neumann, a izniman park je djelo Dominique Girard koji je dizajnirao i raskošni cvjetni vrt južno do dvoraca koji je 1800. god. rekonstriurao Peter Joseph Lenné i pretvorio ga u pejzažni vrt. Pokušaji da se renovira ovo područje pokazalo se kao iznimno težak zadatak zbog nekvalitetnog materijala u okolici.

Falkenlust je izgradio François de Cuvilliés od 1729. do 1740. god. u stilu lovačke lože Amalienburg u parku dvorca Nymphenburg.

Nedugo nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1994. god., kako je jako blizu Bonna, tadašnjeg glavnog grada Republike Njemačke, Augustusburg je korišten kao prijemna dvorana za goste Njemačkih predsjednika. Dvorci s parkom su također i mjesto održavanja godišnjih dvorskih koncerata u Brühlu.

Od 2001. god., uprava dvoraca posjetiteljima, uz standarni obilazak kompleksa, nudi i posebne tematske obilaske po cijeni od 5 eura. U blizini se nalazi i muzej Max Ernsta.

Bilješke i izvori

  1. ↑ Dvorci na službenim stranicama UNESCO-a

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Datoteka:Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Augustusburg i Falkenlust
v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorci_Augustusburg_i_Falkenlust&oldid=557529"