Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo
|ime mjesta = Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo
|slika = Wörlitzer See mit St. Petri.jpg
|slika = Wörlitzer See mit St. Petri.jpg
Redak 45: Redak 45:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Garden kingdom of Dessau-Wörlitz}}
 
*[http://www.gartenreich.com Službene stranice vrtnog carstva Dessau-Woerlitz]
*[http://www.gartenreich.com Službene stranice vrtnog carstva Dessau-Woerlitz]
*[http://www.picturechoice.org/md/woerlitzerpark/index.html Fotografije parka Dessau-Wörlitz]
*[http://www.picturechoice.org/md/woerlitzerpark/index.html Fotografije parka Dessau-Wörlitz]

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 01:37

Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo
Pogreška pri izradbi sličice: Svjetska baština – UNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Pogreška pri izradbi sličice: Njemačka


Lokacija Dessau-Wörlitzerskog vrtnog carstva u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 2000. (24. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv,
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/534 UNESCO

Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo, također poznato kao Engleski kraj Wörlitz, jedan je od prvih i najvećih engleskih parkova u Njemačkoj i kontinentalnoj Europi. Nastao je u kasnom 18. stoljeću pod namjesništvu vojvode Leopolda III. od Anhalt-Dessaua (1740. – 1817.). Ideju za park dobio je nakon proputovanja po Italiji, Nizozemskoj, Engleskoj, Francuskoj i Švicarskoj, sa svojim prijateljem arhitektom F. W. von Erdmannsdorffom. Pod jakim utjecajem ideala prosvjetiteljstva htjeli su formalnim vrtom prevladati barokne utjecaje naturalističkim krajolikom kao što su vidjeli na imanjima Stourhead i Ermenonville. Danas kulturni krajolik Dessau-Wörlitz obuhvaća površinu od 142 km² u srednjem toku riječnog rezervata Elbe u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt.

God. 2000., ovaj kompleks parkova je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi[1].

Datoteka:Schloss Luisium.JPG
Dvorac Luisium

Dijelovi

  • Oranienbaum – najstariji dio parka (1659. – 1673.); nizozemsko barokno naselje s dvorcem i parkom nizozemskog princa Fridrika Henrika od Oranje.
  • Rokoko Dvorac Mosigkau (1752.) u kojemu se nalaze djela Rubensa i van Dycka.
  • Engleski park Wörlitzer (1769. – 1773.) na jezerskom rukavcu Elbe s neoklasicističkim dvorcem, sinagogom, neogotičkom crkvom sv. Petra, kućom u istom stilu i nekoliko replika grčkih hramova (uključujući Panteon).
  • Neoklasicistički Dvorac Luisium s parkom (1774.) u Walderseeu (Dessau).
  • Šumski park Sieglitzer Berg (započet 1777.).
  • Dvorac Georgium s engleskim parkom nizozemskog princa Johna Georgea kod Erdmannsdorffa (1780.) u kojemu se nalazi velika kolekcija slika (Albrecht Dürer, Lucas Cranach Stariji, i dr.).
  • Dvorac Großkühnau (1780.) na zapadnom obronku kompleksa s vještačkim otocima, voćnjakom i vinogradom.
  • Šumarska loža Leiner Berg iz 1830. god. u kojoj je danas restoran.

Bilješke

  1. ↑ Spomenik na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Pogreška pri izradbi sličice: Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dessau-Wörlitzersko_vrtno_carstvo&oldid=557260"