Razlika između inačica stranice »Alcázar u Segoviji«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alcázar u Segoviji'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesni grad [[Segovia]] s njezinim [[Akvedukt u Segoviji|akveduktom]]
|ime mjesta = Povijesni grad [[Segovia]] s njezinim [[Akvedukt u Segoviji|akveduktom]]
|slika = 479138_3343754407184_1760297151_o.jpg
|slika = 479138_3343754407184_1760297151_o.jpg
Redak 33: Redak 33:
==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}
{{commonscat|Alcázar of Segovia}}
 
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
* [http://pixelizam.com/najljepsi-dvorci-svijeta-alcazar-de-segovia-spanija/ NAJLJEPŠI DVORCI SVIJETA: ALCÁZAR DE SEGOVIA]
* [http://pixelizam.com/najljepsi-dvorci-svijeta-alcazar-de-segovia-spanija/ NAJLJEPŠI DVORCI SVIJETA: ALCÁZAR DE SEGOVIA]

Trenutačna izmjena od 11:49, 29. travnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Alcázar u Segoviji (španjolski: Alcázar de Segovia, tj. „Segovijska utvrda”) je srednjovjekovni dvorac u Segoviji, koji je 1985. godine, zajedno s drugim spomenicima grada Segovije upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Alcázar sa Segovijom u pozadini
Toranj Ivana II., ulaz u dvorac

Povijest

Pogled na dvorac iz grada
Oružarnica

Alcázar u Segoviji je izvorno bio skromna maurska drvena utvrda za berebrske dinastije Almoravida. Prvi put se spominje kao alcazar 1120. godine, oko 22 godine nakon što je ovaj dio Kastilje u rekonkvisti osvojio Alfons VI. Hrabri. Alfons VIII. Plemeniti (1155.–1214.) i njegova supruga, Eleonora Engleska, kraljica Kastilje, učinili su ovaj dvorac svojom glavnom rezidencijom i dali izgraditi kameno zdanje kakvo uglavnom izgleda i danas. Od tada je ovaj dvorac postao omiljenom rezidencijom vladara Kraljevine Kastilije i glavnom obrambenom utvrdom. God. 1258., nakon urušavanja, dijelove dvorca je obnovio Alfons X. Mudri, koji je dodao o Dvoranu parlamenta. No, najvažnije proširenje dvorca izveo je Ivan II. Kastiljski koji je dao izgraditi „Novi toranj”, danas poznat kao „Toranj Ivana II.”

Dvorac je odigrao ključnu ulogu 1474. godine kada je 12. prosinca vijest o smrti kralja Henrika IV. u Madridu zatekla kraljicu Izabelu I. u Segoviji. Ona se odmah povukla u Alcazar gdje je sačekala podršku gradskog vijeća i Andresa Cabrere kako bi se odmah sutradan u Segoviji okrunila za kraljicu Kastilje i Leóna. U ovom je dvorcu kraljica Izabela Kolumbu obećala financijsku pomoć u njegovim putovanjima.

Posljednju obnovu dvorca izveo je Filip II., španjolski kralj, koji je nakon vjenčanja s Anom od Austrije, na tornjeve dvorca dodao šiljaste krovove, te dao urediti vrtove, kako bi više sličili dvorcima iz središnje Europe.

Nakon što se dvor preselio u Madrid, ALcazar je služio kao državni zatvor sljedeća dva stoljeća dok Karlo III., španjolski kralj, ovdje nije osnovao Kraljevsku artiljerijsku školu 1762. godine. Škola je djelovala sve dok je katastrofalni požar nije strašno oštetio 6. ožujka 1862.[1] Tek je 1882. godine započeta njezina spora obnova, te ga je 1896. godine kralj Alfons XIII. predao Ministarstvu obrane kojemu je služio kao vojna škola.

Danas je jedan od najvećih znamenitosti Segovije, ovjekovječen u brojnim slikama i filmovima (kao što su Mr. Arkadin (1955) ili Camelot (1967)). Navodno je bio jedan od inspracija Waltu Disneyu za njegov dvorac u filmu Pepeljuga (1950.), koji je izgrađen u DisneyWorldu.

Odlike

Prijestolna dvorana

Dvorac je smješten na strateškom položaju ulijevanja dvije rijeke ispod gorja Guadarrama i jedan je od najslikovitijih dvoraca u Španjolskoj zbog svog oblika koji podsjeća na pramac velikog broda. Osim dvorske utvrde, u dvorcu je bio smješten državni zatvor, kraljevska artiljerija i vojna akademija, a danas i muzej i vojni arhiv. Moguće je turistički obići nekoliko građevina i dvorišta dvorca, kao i obrambeni toranj s kojeg se pruža prekrasan pogled na grad. Unutrašnjost dvorca je u savršenom skladu s njegovom veličanstvenom vanjštinom[2]. Mnoge prostorije, kao što su dvorana Ajimeces i Prijestolna dvorana, su ukrašene raskošnim trakama i zidnim ornamentima u mudejar stilu iz Seville. U Dvorani kraljeva nalazi se friz koji prikazuje sve španjolske vladare, od asturskog kralja Pelayoa (718.-737.) do Ivane I. Lude koja je dvor preselila u Madrid.

Izvori

  1. ↑ Martin Meade, Gazetteer & Reference: Spain & Portugal, Castles: A History and Guide, Blandford Press, 1980., str. 171. ISBN 0-7137-1100-0
  2. ↑ The Castle of Segovia, The Illustrated Magazine of Art, 1 (2), 1853., str 96.–98. JSTOR 20537904

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Alcázar_u_Segoviji&oldid=490369"