Razlika između inačica stranice »Danxia reljef«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnih znakova)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Danxia reljef'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Kineski danxia
|ime mjesta =Kineski danxia
|slika = Juntan 4501.JPG
|slika = Juntan 4501.JPG
Redak 97: Redak 97:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Danxia landform}}
 
*[https://web.archive.org/web/20100906163113/http://www.dxdm.com/ Službena stranica danxia reljefa] {{eng oznaka}}
*[https://web.archive.org/web/20100906163113/http://www.dxdm.com/ Službena stranica danxia reljefa] {{eng oznaka}}


Trenutačna izmjena od 16:30, 13. ožujka 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Danxia reljef (kineski: 丹霞地貌, pinyin: dānxiá dìmào, što znači "isklesani purpurni oblaci") je naziv za jedinstvene geomorfološke kineske krajolike strmih stijena od slojeva sedimentnog crvenog pješčenjaka. Ovaj reljef je osobit za jugoistočnu i jugozapadnu Kinu, a nastao je endogenim silama (poput orogenog uzdizanja tektonskih ploča) i eksogenim silama (abrazija ili erozija), većinom u razdoblju krede.

Reljef Danxia podsjeća na vapnenački krš, no kako je riječ o sedimentnim stijenama, naziva se i "pseudo-krške" tvorevine. "Mlade" tvorevine se odlikuju dubokim i uskim dolinama, dok "starije" postaju šire s izoliranim tornjevima i grebenima. Najpoznatiji primjer je Planina Danxia (丹霞山), po kojoj je ova vrsta reljefa dobila ime. Ona se odlikuje brojnim špiljama različitih veličina i oblika, koje su, za razliku od vapnenačkih dubokih i povezanih špilja, uglavnom plitke i izolirane.

Kineski Danxia reljef je zbog toga upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2010. godine[1].

Popis lokaliteta

Crvena litica
Panorama planine Danxia

Zaštićeno je šest lokaliteta u suptropskom pojasu jugozapadne Kine, u nekoliko kineskih pokrajina. Oni se odlikuju veličanstvenim crvenim liticama i velikim brojem oblika stijena, kao što su dramatični prirodni stupci, klanci, doline i slapovi. Brdoviti krajolik je svojom nepristupačnošću pridonio zaštiti suptropskih širokolisnih zimzelenih šuma u kojima obitava veliki broj biljaka i životinja, od kojih se oko 400 vrsta smatra rijetkima ili ugroženima. Ti lokaliteti, ukupne površine od 73945 ha, su:

Slika Ime Veličina Lokacija Koordinate Odlike
Naslage danxia
Zapadni Chishui
(kineski: 赤水市; pinyin: chìshǔi, što znači "Crvene stijene")
101,42 km² Kineska pokrajina Guizhou 28°22′11″S 105°47′39″E / 28.36972°S 105.79417°E / -28.36972; 105.79417
Istočni Chishui
(所各邑村)
172,22 km² Kineska pokrajina Guizhou 28°25′19″S 106°02′33″E / 28.42194°S 106.0425°E / -28.42194; 106.0425
Hram ganlu na stijenama Taininga
Sjeverni Taining
(泰宁, Tàiníng)
52,77 km² Županija Sanming (Fujian) 26°51′56″N 117°13′07″E / 26.86556°N 117.21861°E / 26.86556; 117.21861
Samostan Alshaa
Langshan
(狼山, Láng Shān)
66 km² Županija Alxa (Unutarnja Mongolija) 26°20′24″N 110°46′45″E / 26.34°N 110.77917°E / 26.34; 110.77917
Yangyuanshi
Planina Danxia
(天生三橋, Danxiashan)
168 km² Kineska pokrajina Guangdong 24°57′55″N 113°42′12″E / 24.96528°N 113.70333°E / 24.96528; 113.70333 Planina je slavni UNESCO-v geopark slavnih crvenih stijena raunolikih oblika i veličina. Na slikovitoj planini je izgrađen i veliki broj hramova, a kroz nju prolazi rijeka kojom brodovima posjetitelji mogu uživati u krajoliku. Naslavnije tvorevine su Yangyuan ("Očeva stijena") koja podsjeća na falus, te Yinyuan špilja koja donekle podsjeća na vaginu.
Lónghŭ Shān
Planina zmajeva tigra
(芙蓉洞, Lónghŭ Shān)
27,4 km² Jiangxi 28°04′15″N 116°59′05″E / 28.07083°N 116.98472°E / 28.07083; 116.98472 Planina je sveta kao jedno od mjesta gdje je nastao taoizam, te na njezinim liticama ima mnogo hramova od kojih je najslavniji Zhengyi Dao. Planina je također i mjesto pokopa naroda Guyue koji su svoje mrtve smještali u lijesove koje su vješali visoko na liticama stijena, tzv. "viseći lijesovi".
Lónghŭ Shān
Guifeng
(贵風)
27,4 km² Županija Yingtan (Jiangxi) 28°19′03″N 117°25′10″E / 28.3175°N 117.41944°E / 28.3175; 117.41944 Guifeng je dio planine Longu, a njegovo ime znači "plemeniti vjetar", čime se vjerojatno aludiralo na način nastanka njegovih stijena
Yushishan
Planina Jianglang
(芙蓉洞, Jianglangshan)
61 km² Županija Quzhou (Zhejiang) 28°22′11″N 105°47′39″E / 28.36972°N 105.79417°E / 28.36972; 105.79417 Tri njezina vrha tvore vijugavi uzorak, poput rijeke: Lang Feng, Ya-feng, i Feng. Vrh Lang ima visinu od 816,8 m.

Izvori

  1. ↑ China's unique red rock landform included on World Heritage List na peopledaily.com.cn (engl.) Preuzeto 9. rujna 2011.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Kini
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.) • Lokalitet Xanadua (2012.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (13)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Danxia_reljef&oldid=427692"