| Augustinski heremiti | |
|---|---|
| Kratica naziva: | O.S.A. (prije O.E.S.A.) |
| Krilatica: | Anima una et cor unum in Deum |
| Godina osnivanja: | 1. ožujka 1244. |
| Sjedište: | Via Paolo VI, 25, 00193 Rim, Italija |
|
Alejandro Moral |
| Broj pripadnika: | 2.804[1] |
| Poznati pripadnici: | Martin Luther, Gregor Mendel, Luis de León, Andres Urdaneta, Sveti Nikola Tolentinski, Sveta Rita, Thomas iz Villanove, Giles iz Rima, Gracija Kotorski, papa Lav XIV. |
Augustinci[2] ili Augustinski heremiti (lat. Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.; ranije poznati kao Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.), prosjački katolički crkveni red, koji je nastao u ožujku 1244. godine, ujedinjenjem više pustinjačkih grupa.
Povijest augustinskog reda
Papa Inocent IV. ujedinio je 16. prosinca 1243., na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje Toskane i dijela Lacija, Lucce i Siene dvijema bulama. Bulom Praesentium vobis odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom Incumbit nobis osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima sv. Augustina.[3]
Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima († 1157.). Red je imao 180 samostana u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Portugalu, Engleskoj i Češkoj.
Na području Republike Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku Hvaru[4]: u Sućurju[5], Hvaru, u špilji iznad Sv. Nedilje i Jelsi, otoku Braču[6], u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj, a imaju samostane i u Rijeci (1315.), Iloku (1438.) i Vaški (15. st.) i Senju (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli 1533. godine.[7]
U Hrvata se augustinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije Derži (Drža, Derša), u okolici Bača [8]. Današnju grkokatoličku katedralu Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.
2018. godine je zbog zasluga u promociji reda augustinaca i bl. Gracija iz Mula bivši muljanski župnik don Pavao Medač je dekretom generalnog priora Reda augustinaca o. Alejandra Morala Antona pridružen Redu sv. Augustina. Dekret je pročitao na proslavi blagdana bl. Gracije iz Mula, a pročitao ga je generalni postulator Reda o. Josef Sciberras.[9]
Prvi papa iz redova augustinaca je Robert Francis Prevost, papinskog imena Lav XIV..[10]
Izvori
- ↑ catholic-hierarchy.org. "Ordo Fratrum S. Augustini". http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html Pristupljeno 5. travnja 2013
- ↑ Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
- ↑ Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.
- ↑ Državni arhiv Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru
- ↑ Augustinski samostan u Sućurju
- ↑ Collectio Felbar Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.
- ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.
- ↑ Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke
- ↑ ei: Novi Papa je augustinac, a njihov pridruženi član je i jedan hrvatski svećenik . Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.
- ↑ ei/IKA: SAZNAJTE Tko je papa Lav XIV. . Hrvatska katolička mreža. 8. svibnja 2025. Pristupljeno 9. svibnja 2025.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||