Nacionalno svetište sv. Josipa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Nacionalno svetište
sv. Josipa
Crkve u Hrvata
Pogled na svetište.
Pogled na svetište.
Lokacija Karlovac
Godina završetka 1974.
Religija katoličanstvo
Patron Sv. Josip

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Karlovcu. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine. Nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća.[1]

Povijest

Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio je sv. Josipa zaštitnikom hrvatskog kraljevstva odnosno Zaštitnikom Domovine i hrvatskog naroda.[2] Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran."[3]

Svijest o tome nije osobito zaživjela, ali su hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…". Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj.[3] To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.[4]

Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper.[2] Glavna projektantica bila je dipl. arh. Josipa Šponar Muth.[2][5] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika".[6]

Štovanje

Hodočasnici najviše dolaze 19. ožujka (svetkovina sv. Josipa) kad je glavno proštenje, kojem prethodi devet srijeda priprave i 1. svibnja (svetkovina sv. Josipa Radnika). Proštenja završavaju u rujnu, kad se 15. rujna slavi Posvetilo crkve.[2] Svetište je gradio i vodio sve do 1999. godine župnik mons. Marijan Radanović, koji je izdavao i Glasnik sv. Josipa četiri puta godišnje.

Sveti Josip odlukom Gradskog poglavarstva Grada Karlovca 1990. godine, postaje zaštitnikom grada Karlovca.[7]

Slika iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa bila je motiv plakata i letaka za Tridesetodnevnicu za Hrvatsku i hrvatski narod 2017. godine.[8]

U sklopu svetišta nastala je pobožnost Vijenac Prečistog Srca Josipova, koju sačinjavaju molitveni vjenčići koji se sastoji od 31 molitelja, voditelja i duhovnika. Svaki član zadužen je, da određeni dan u mjesecu ima svoj molitveni dan na određene nakane, koji se sastoji od krunice, dolaska na svetu misu, pričesti, ispovijedi, a ako je moguće i od posta.[9] Do kolovoza 2022., nastalo je oko 75 molitvenih vjenčića u Hrvatskoj i nekoliko izvan nje. Nadalje, u sklopu svetišta djeluje i Bratovština svetog Josipa za pomoć umirućima.[10]

Slikar Danijel Butala je oslikao Križni put te osmislio ornamentiku svetišta, detalje na oltaru i krstionici. Akademski kipar Ante Starčević izradio je kipove Majke Božje i svetog Josipa. Alojzije Jenko je izradio orgulje.[11]

Mozaik

U svetištu se nalazi najveći crkveni mozaik u Hrvata. Slikar Josip Botteri Dini ga je radio tijekom cijele 2021. godine. Najveće je umjetničko djelo napravljeno te godine. Mozaik je smješten iza oltara na zidu. Čini ga oko pola milijuna raznobojnih staklenih komadića.[12]

Mozaik je radio od 1. siječnja 2021.. Sastavljao ga je u Splitu s još desetak pomoćnika, slagajući raznobojna stakalca u plohe od jednog četvornog metra. Svaka ploha ima oko 2500 dijelova. Okončavši slaganje 168 ploha nakon 9 mjeseci, Botteri Dini je nastavio sastavljati mozaik u Karlovcu. Dva su tjedna postavljali mozaik na zid. Narednih šest tjedana Josip Botteri Dini te njegova braća Juraj i Dezio su čistili i ispravljali mozaik, a u radu su pomagali djelatnici konzervatorskog odjela iz Splita.[11]

Središnji prikaz je rođenje Spasitelja svijeta, koje se događa u obitelji Marije i Josipa. Njemu su se došli pokloniti anđeli i mudraci iz čitavog svijeta. Na mozaiku su prikazani detalji iz vremena, redom kršćanski simboli iz doba pokrštenja doseljenih Hrvata pa sve do pojave nacionalnog identiteta – šahovnice. Ime sv. Josipa ispisano je glagoljicom. Botteri Dini se je poslužio četirima bojama: plavom, žutom, crvenom te svojom omiljenom ljubičastom. Vitraji, čiji je tvorac Josip Botteri Dini, omeđuju vanjske rubove mozaika. Na lijevom je Sv. Obitelj, a desno sv. Josip prikazan kakav je u zadarskom Misalu iz 8. stoljeća.[11]

Prema ocjeni hrvatskog kipara Tomislava Kršnjavog, auktora brojnih kipova koji krase crkve, trgove i javne prostore diljem Hrvatske, Botterijev mozaik je najznačajnije kulturno ostvarenje za hrvatsku kulturu i umjetnost 2021. godine.[13]

Povezano

Izvori

  1. ↑ http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=53 (Arhivirano 15. siječnja 2013.) Preuzeto 7. prosinca 2012.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Nacionalno svetište sv. Josipa (Arhivirano 13. svibnja 2014.), Karlovac
  3. ↑ 3,0 3,1 Radio Subotica (Arhivirano 27. veljače 2014.) Hrvatska zajednica u Srbiji danas proslavlja blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka 2009.
  4. ↑ http://www.zupa-svjosip.hr/osvjosipu.htm (Arhivirano 24. lipnja 2012.) Preuzeto 15. kolovoza 2011.
  5. ↑ http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 7. prosinca 2012.
  6. ↑ http://www.karlovac-touristinfo.hr/?id=44&l=h&solo=1931&page_id=9&nivo2=1[neaktivna poveznica] Preuzeto 7. prosinca 2012.
  7. ↑ http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/3255/language/hr-HR/NACIONALNO-SVETI-Scaron-TE-SV-JOSIPA-ndash-Karlovac.aspx Preuzeto 7. prosinca 2012.
  8. ↑ Slika s letka, letka nakana i plakata za Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod 2017. godine. D. Butala: Sv. Josip, zaštitnik Hrvatske, detalj slike iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa. Slika s letaka i plakata Tridesetodnevnice 2017. godine.
  9. ↑ https://www.zg-nadbiskupija.hr/mobile.aspx?id=32614 Preuzeto 21. kolovoza 2022.
  10. ↑ „Bratovština svetog Josipa za pomoć umirućima”, Glasnik svetog Josipa, br. 1 (ožujak 2020.), god. CVI, str. 61.
  11. ↑ 11,0 11,1 11,2 Denis Stošić: Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu dobilo novo ruho . Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu. 11. studenoga 2021. Pristupljeno 29. lipnja 2023.
  12. ↑ Petar Horvatić: Najveći crkveni mozaik u Hrvata: Što niste znali o remek-djelu u svetištu Sv. Josipa? . Narod.hr. 23. siječnja 2022. Pristupljeno 29. lipnja 2023.
  13. ↑ mt: Kršnjavi za Narod.hr: Velebni mozaik sv. Josipa u Karlovcu najznačajnije je kulturno ostvarenje 2021. . Narod.hr. 2. siječnja 2022. Pristupljeno 29. lipnja 2023.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nacionalno_svetište_sv._Josipa&oldid=520238"