Subotička biskupija
| Subotička biskupija Dioecesis Suboticanus | |
|---|---|
 | |
| Područje | |
| Država | Srbija |
| Metropolija | Beogradska |
| Statistika | |
| Površina | 8.042 km2 |
| Katolici | 289.591 |
| Župe | 114 |
| Podatci | |
| Obred | Latinski |
| Osnovana | 1923. godine kao "Apostolska administracija za Jugoslavensku Bačku" |
| Uzdignuće | 25. siječnja 1968. u biskupiju |
| Katedrala | Katedrala sv. Terezije Avilske |
| Vodstvo | |
| Papa | Franjo |
| Biskup | Slavko Večerin, biskup
János Pénzes, biskup subotički u miru |
| Ostalo | |
| Službene stranice | Subotička biskupija |
| Stanje od | 13. srpnja 2015. |
Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.
Sjedište joj je u Subotici. Podređena je jedinica Beogradske nadbiskupije.
Utemeljena je 1923. kao Apostolska administracija za Jugoslavensku Bačku.
Na razinu biskupije je izdignuta 1968. papinskom bulom pape Pavla VI. Preclarissimi Pauli[1].
Svetac zaštitnik Subotičke biskupije je sveti Pavao [2]
Organizacija danas
Danas se Subotička biskupija dijeli na 4 arhiprezbiterata.
U Katedralni spadaju dekanati Subotica-Stari grad, Subotica-Donji grad i Subotica-Novi grad.
U Bački arhiprezbiterat spadaju Bački i Novosadski dekanat.
U Podunavski arhiprezbiterat spadaju Somborski, Apatinski i Kulski dekanat.
U Potiski arhiprezbiterat spadaju Bečejski, Bačko-Topolski, Kanjiški i Senćanski dekanat.
Značajniji objekti
- Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum", Subotica
- biskupijska klasična gimnazija i sjemenište "Paulinum", Subotica
Spomenici kulture
Nepokretna kulturna dobra u ovoj biskupiji su:[3]
- katolička crkva Uznesenja BDM u Bikovu
- kapele na Bajskom groblju u Subotici
- franjevački samostan u Subotici
- katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici
- franjevački samostan u Baču
- kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču
- katolička crkva sv. Pavla u Baču
- katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču
- crkva sv. Roka u Keru (kapela)
Ističu se i crkve poznatog arhitekta Tita Mačkovića:
Kalvarije
U Subotičkoj je biskupiji svaki grad i svako selo imalo svoju kalvariju. Obično ih se gradilo na prirodnom ili umjetnom brežuljku. Ondje gdje nije bilo uzvisina, izgradilo se kapelu, a iznad kapele postaju s križevima. Drveni križevi i kapela ili crkva na najvišoj točci uzvisine označavale su postaje. Znamenite kalvarije:[4]
- subotička kalvarija
- kalvarija u Baču
- somborska kalvarija
- lemeška kalvarija
- kalvarija u Svetom Tomi
- kalvarija u Bajši, dala izgraditi plemićka obitelj bačkih Hrvata Vojnić od Bajše[5]
Popis apostolskih administratora
- Lajčo Budanović (1927..-1958.)
- Matija Zvekanović (1958.-1968.)
Popis biskupa
- Matija Zvekanović (1968.-1989.)
- Ivan Penzeš (János Pénzes) (1989.- 2020.)
- Slavko Večerin (2020.-)
Izvori
- ↑ Subotička biskupija Bogoslovno sjemenište "Augustinianum" u Subotici
- ↑ Subotička biskupija Dekret utemeljenja
- ↑ (srpski) Baza nepokretnih kulturnih dobara
- ↑ Zvonik Reportaža. Piše: Stjepan Beretić
- ↑ Bajša
Vanjske poveznice
- Stipan Bunjevac: Vjersko i nacionalno žarište subotičkih Hrvata, Glas Koncila, 5 (1597) | 30.1.2005.