Žudije
Žudije, negdje i Žudiji su čuvari Kristova groba u dane Velikog tjedna, u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusovog uskrsnuća.
Ova tradicija u Hrvatskoj najprije je dokumentirana u Metkoviću sredinom 19. stoljeća, kada ju je tamo donio Ante Gluščević iz talijanskog grada Loreta, a potom se proširila po cijeloj dolini Neretve, da bi se naposljetku proširila na veliki dio Dalmacije. Najstarije žudije su iz 1857. godine iz župe svetog Ilije u Metkoviću, što ih čini najstarijom vrstom takve udruge. Godine 2007. godine proslavili su 150. obljetnicu postojanja.[1]
Ovaj tradicionalni običaj danas je raširen po cijeloj Dalmaciji, a s vremenom svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima.
Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. "judom" kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.
Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja u ponoć sa Velike subote na Uskrs, kada prilikom Isusovog uskrsnuća oni popadaju, tresući se od straha.
Festival žudija
Želeći očuvati ovu tradiciji vodičke žudije od 2001. godine organiziraju druženje velikog broja žudijskih skupina iz cijele Dalmacije. Kako se broj sudionika povećavao prvotni "Susret žudija Dalmacije" prerastao je, prvo u "Smotru žudija Dalmacije", potom u "Vodički festival žudija", a od 2011. nosi naziv "Festival žudija".
Susreti odnosno Smotre su se do 2006. održavale u Vodicama, a potom je donesen zaključak da se Festival svake godine održava u drugoj župi kako bi što više ljudi imali priliku upoznati se sa običajima drugih župa. A kao začetnik Vodice imaju čast domaćinstva svakih 6 godina.
- Popis sudionika festivala, s godinom domaćinstva
|
|
Izvori
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.