Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Teutonski viteški red

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Grb Teutonskih vitezova

Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina. U srednjem su vijeku bili križarski viteški red i nosili bijele ogrtače s crnim križem. To je sada duhovni red sa sjedištem u Beču, Austrija.

Srednjovjekovni je red imao značajnu ulogu na Bliskom istoku kontrolirajući luku Akra. Nakon poraza kršćanskih snaga na Bliskom istoku, Red se premjestio u Transilvaniju 1211. kako bi pomogao u obrani Ugarske od Kumana. Protjerani su 1225. pošto su se navodno pokušali postaviti pod papinski, a ne ugarski suverenitet.

Pozvavši se na Zlatnu bulu iz Riminija, veliki vođa Teutonskih vitezova Herman von Salza i vojvoda Konrad I. od Masovije zajedno su napali Stare Pruse 1226. kako bi ih pokrstili u Pruskom križarskom pohodu. Tada su vitezovi bili optuženi za prijevaru poljske uprave i uspostavu neovisne Redovničke države Teutonskih vitezova. Red je izgubio svoju svrhu kada je susjedna Litva prihvatila kršćanstvo. Smješten u Pruskoj, red je počeo pohoditi svoje kršćanske susjede, Kraljevinu Poljsku, Veliku Kneževinu Litvu i Novgorodsku Republiku, nakon što je asimilirao Livonijski red. Zahvaljujući svojim nametima Red je imao jaku gradsku ekonomiju, zapošljavao je mnoge trgovce iz čitave Europe i postao pomorska sila na Baltičkom moru.

Poljsko-litavska vojska je odlučno porazila Red i slomila njegovu vojnu moć u bitci kod Grunwalda (Tannenberg) 1410. Red je svoj utjecaj u Prusiji i na Baltiku izgubio 1525., kada je veliki meštar Albert Bradenburški abdicirao i prihvatio luteranstvo da bi postao pruski vojvoda. No veliki meštri upravljali su golemim viteškim posjedima u Njemačkoj i drugdje do 1809. kada je Napoleon I. Bonaparte naredio raspuštanje Reda koji je izgubio svoj posljednji svjetovni posjed. Red postoji i danas te djeluje kroz dobrotvorne udruge u srednjoj Europi. Sjedište mu je od 1948. u Beču.

Albert, posljednji meštar reda

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Teutonski viteški red.