Bogoslovska smotra

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik je Kršćanska sadašnjost.[1]

Povijest

Bogoslovsku smotru je pokrenuo Josip Pazman 1910.[2] u suradnji s Edgarom Leopoldom kao posebni prilog Katoličkog lista. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa. Od trećeg godišta (1912.) uređuju Bogoslovsku smotru profesori Pazman i Fran Barac, sve do 1919., kada je zbog poratnih neprilika izašla samo u 2 broja i po tom prestala.

Istom 1923. godine počinje Bogoslovska smotra (Ephemerides theologicae) ponovno izlaziti kao glavno glasilo Hrvatske bogoslovske akademije u redakciji profesorskog zbora bogoslovskog fakulteta, pod odgovornim uredništvom profesora Stjepana Bakšića, a od 1925.godine i profesora Andrije Živkovića. Godine 1939. preuzimaju uredništvo profesori Đuro Gračanin i Janko Oberški. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima Jugoslavije, nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja Bogoslovske smotre. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.[3]

U stručnim radovima Bogoslovske smotre zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti (apologetika, dogmatika, biblikum, moral, pastoral, crkveno pravo i povijest uz skolastičku filozofiju, tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u Hrvata ne može govoriti bez osvrtanja na Bogoslovsku smotru kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta Franjo Bulić, Ivan P. Bock, Pavao Butorac, Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina [4], Dominik Mandić, Juraj Pavić, Svetozar Ritig, Andrija Spiletak, Franjo Šanc, Hijacint Bošković, Urban Talija, Miroslav Vanino, Antonin Zaninović (otac hrvatske muzikologije) [5], Janko Šimrak, Jordan Kuničić, Stjepan Zimmermann, Matija Ivšić, Dragutin Kniewald, Kerubin Šegvić, Milan Ivšić, Adalbert Rebić, Janko Oberški, Vjekoslav Bajsić, Vilim Keilbach, Ante Kresina, Aldo Starić, Tomislav Šagi-Bunić, Ivan Škreblin, Josip Turčinović, Marijan Valković [6] Martin Josip Kirigin [7] Bono Zvonimir Šagi[8] i drugi.

Suvremena Bogoslovska smotra prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i kršćanskim religijskim pitanjima, ali časopis je interdisciplinaran i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, psihologiju, sociologiju, književnost, pravo, prirodne i tehničke znanosti).

Današnje uredništvo čine Stjepan Baloban, Tonči Matulić, Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Andrea Filić.[1] U znanstvenom vijeću danas su Nediljko Ante Ančić, Stjepan Baloban, Ivan Bubalo, Rino Fisichella, Josip Grbac, Tomislav Ivančić, Ivan Koprek, Leopold Neuhold , Tonči Matulić, Salvador Pié-Ninot, Ivica Raguž, Adalbert Rebić, Ivan Marko Rupnik, Thomas Söding, Ciril Sorč, Željko Tanjić, Mato Zovkić , Valentin Zsifkovits i Siniša Zrinščak.[1]

Izvori

Bilješke i lietratura

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta