Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions


Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Datoteka:Z. Ljevaković - Prigorski plesovi (drmeš).jpg
"Prigorski plesovi" Zvonimira Ljevakovića
u izvedbi Ansambla LADO
Poznat/a i kaoAnsambl LADO
Osnivanje1949.
MjestoZagreb
Žanr/ovinarodna glazba, folklor
Djelatno razdoblje1949. do danas
Producentska kućaRTL, BeSTMUSIC, Memphis, Lado, Aquarius Records
Internetska stranicawww.lado.hr
Članovi (članice)
Članovi ansambla
Nagrade
4 Nagrade Grada Zagreba
2 Plakete Grada Zagreba
Zahvalnica grada Los Angelesa
Ključ grada Clevelanda
Zahvalnica grada Frankfurta na Odri
Nagrada "Orlando"
Nagrada "Ivan Lukačić"
22 diskografske nagrade Porin

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu. U Ansamblu danas djeluje 37 vrhunskih plesača/pjevača i 14 izvrsnih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.[1] "Lado" je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je za riječi "dobar", "drag" i "mio". U svom dosadašnjem radu Ansambl LADO okupio je najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe, glazbene aranžere, etnoglazbenike, folkloriste i dirigente, ali također i skladatelje nadahnute pučkim glazbenim stvaralaštvom.[2]

Povijest ansambla

Datoteka:Prof. Zvonimir Ljevaković.jpg
Prof. Zvonimir Ljevaković

Ansambl LADO utemeljen je ukazom vlade Narodne Republike Hrvatske 11. studenog 1949. godine pod imenom Državni zbor narodnih plesova i pjesama (DZNPiP). Zadaća mu je bila istraživati, prikupljati, umjetnički obrađivati i scenski prikazivati najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije.[3]

U godinama poslije drugoga svjetskoga rata u zemlji su počele djelovati mnogobrojne amaterske folklorne skupine, među kojima se isticala folklorna sekcija Omladinskoga kulturno-umjetničkoga društva "Joža Vlahović" iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom prof. Zvonimira Ljevakovića. Ljevaković je bio jedan od utemeljitelja i prvi umjetnički ravnatelj Ansambla LADO. LADO je prvi put nastupio 4. veljače 1950. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i već je tada pokazao jasnu usmjerenost ansambla na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Koncert se sastojao od petnaest točaka, šest glazbenih (pjevnih) i devet plesnih, kada su izvedeni Krčki tanac, Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo, Slavonsko kolo, Bunjevačko momačko kolo, Vrličko kolo, Balun iz Istre, Pokupski svatovski drmeš i Posavski plesovi iz kojih je jedna "šestorka" sa šest plesačica poslije postala prepoznatljivim zaštitnim znakom Ansambla LADO. Taj prvi nastup ansambla bio je kratko objavljen u dnevnom listu Vjesnik, te popraćen osvrtom uvaženog akademika, prof. Tvrtka Čubelića.[4]

Datoteka:Dr. Ivan Ivančan.jpg
Dr. Ivan Ivančan

Od 1974. godine ansambl vodi hrvatski etnolog i etnokoreograf dr. Ivan Ivančan. Bio je vrstan poznavatelj tradicijske glazbe i plesa, a njegov doprinos u ansamblu te koreografski rad u mnogim amaterskim ansamblima diljem Hrvatske također su trajno obilježili hrvatsku folklornu scenu. Put koji je zacrtao Zvonimir Ljevaković, a nastavio dr. Ivan Ivančan, slijedili su i umjetnički ravnatelji Hanibal Dundović (1983.–1991.) i Ivan Ivančan mlađi (od 1992.). Prepoznatljivoj kvaliteti glazbenoga programa LADA u ranijim su godinama značajno doprinijeli Emil Cossetto i Božo Potočnik, a poslije i glazbeni rukovoditelji Dinko Fio (1975.–1980.), Tomislav Uhlik (1983.–1985.) i Bojan Pogrmilović (1985.–1998. i od srpnja 2018. do danas). U novije vrijeme folklorni zbor vodi Dražen Kurilovčan, koji uz posebno angažirane vanjske suradnike najčešće ravna koncertnim izvedbama Ansambla.[4] Od 18. travnja 2016. do travnja 2020. godine dužnost umjetničkog voditelja obnašao je etnolog i polonist Andrija Ivančan,[5][6] kojega je na toj dužnosti u travnju 2020. naslijedio etnolog i povjesničar Krunoslav Šokac.[7][8]

Tijekom dugogodišnjega uspješnoga djelovanja, LADO je postao prepoznatljiv po svojim rustikalnom pjevanju i arhaičnim zvucima tradicijskih narodnih glazbala: članovi Ansambla i njihovi voditelji uvijek su pridavali veliki značaj kvalitetnoj izvedbi i scenskoj uvjerljivosti svake koreografije ili glazbenoga djela, izbjegavajući tako opasnost prelaska granice "dobroga glazbenoga ukusa" i propadanja u val "novoskladane" narodne glazbe. Uz nastupe na najpoznatijim domaćim i svjetskim pozornicama i koncertnim podijima, LADO često nastupa na raznim velikim međunarodnim skupovima i simpozijima, na akademijama i proslavama, sajmovima, svjetskim izložbama, Univerzijadama, olimpijskim igrama, te velikom broju svjetskih i domaćih folklornih i glazbenih festivala. Uspješno surađuje i s baletom HNK u Zagrebu ("Đavo u selu" Frana Lhotke) i Gradskim kazalištem "Komedija" ("Đerdan" Jakova Gotovca i "Narodil se mladi Kralj" Vida Baloga i Tomislava Uhlika). LADO je diljem svijeta gostovao i na pozive hrvatskih iseljenika, nastojeći im svojim izvedbama oživjeti uspomene na glazbeno i plesno nasljeđe rodnoga kraja, a u njihovih potomaka pobuditi zanimanje za kulturu i tradiciju daleke domovine.[4]

Osobitosti LADA

Datoteka:LADO Ljevaković Slavonske kraljice.jpg
Članice LADA u raskošnim slavonskim narodnim nošnjama, tzv. zlatarama
  • Ansambl LADO je svojevrsni putujući muzej, koji posjeduje više od 1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina.
  • 65 godina glazbenoga djelovanja i više od 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta, tridesetak nosača zvuka koji su snimljeni na najvišoj produkcijskoj razini.
  • Više od 100 koreografija koje predstavljaju zadivljujuću različitost plesova, pjesama i nošnji na tako malom prostoru kao što je Hrvatska i to zahvaljujući mediteranskim, alpskim, panonskim i balkanskim utjecajima.
  • 38 vrhunskih umjetnika, koji istodobno plešu i pjevaju, 14 vrhunskih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala.
  • "2 u 1", LADO je vrhunski plesni ansambl, ali i izvanredan folklorni zbor, sposoban izvesti program narodnih plesova i pjesama u jednoj večeri, a već sutradan se predstaviti reprezentativnim vokalno-instrumentalnim programom.
  • Ansambl se bavi i edukacijskim programima: organiziranjem folkornih radionica, plesnih tečajeva i nastupa za djecu predškolskog i školskog uzrasta.

Članovi ansambla

S plesačima/pjevačima i solistima Ansambla LADO redovito rade umjetnički i plesni voditelj te dirigent Ansambla uz svesrdnu glazbenu pomoć korepetitora. Sa sviračima i instrumentalnim solistima program uvježbavaju dirigent Ansambla i voditelj orkestra.[1] Osim plesnih koreografija, plesači/pjevači po potrebi nastupaju i kao muški zbor, a plesačice/pjevačice kao ženski zbor Ladarice.

Vokalisti LADA

Datoteka:Vokalisti LADA.jpg
Vokalisti LADA

Vokalisti LADA naziv je vokalnog ansambla u kojem pjevači/plesači Ansambla LADO na reprezentativan način izvode vokalnu glazbenu tradiciju južnohrvatskih prostora. Vokalni ansambl započeo je radom u rujnu 2002. godine na inicijativu Ivana Ivančana, umjetničkog direktora LADA. Tako su pjevači LADA upoznali različite stilove i žanrove tog područja, različite od dotadašnje prakse ladovskoga pjevanja koje je pretežito bilo vezano uz sjevernohrvatske glazbene tradicije. Crkveno pučko pjevanje i klapsko pjevanje, dva vokalno-glazbena stila koja se nadopunjuju, osnov su repertoara tog vokalnog ansambla. Od 2002. do danas Vokalisti su nastupali u različitim prigodama kao dio Ansambla LADO (božićni i korizmeni vokalni programi) i samostalno u raznim klapskim projektima (Svitla noć – klape i korizma; Klape na Šalati) te na koncertima u austrijskom Gradišću, u Hrvatskom glazbenom zavodu i crkvi sv. Marka u Zagrebu, crkvi sv. Donata u Zadru, itd. Za svoje su izvedbe djela duhovne glazbe Vokalisti do danas više puta nagrađivani mnogim nagradama (Porin, Orlando, Varaždinske barokne večeri),[9] a za svoj su prvi samostalni album Križu sveti... 2012. osvojili dvije diskografske nagrade Porin.[10]

Ženski zbor Ladarice

Datoteka:Ženski zbor Ladarice.jpg
Ženski zbor Ladarice

Povijest legendarnih Ladarica počinje 1965. godine: folkloru i glazbi već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla LADO s kojima je, za programske potrebe tadašnjega Radio-Zagreba, snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu LADO, ali su kao vokalni sastav sve do 2003. djelovale neovisno od njega. Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve Ladarice istodobno bile i članice Ansambla LADO, publika je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje Ladarica i Ansambla LADO dogodilo se tek 2008. godine na poticaj Ivana Ivančana mlađeg te uz suglasnost LADU uvijek vjernoga Bože Potočnika: nastupom na 43. Festivalu kajkavskih popevki u Krapini,[11] Ladarice su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla LADO. Današnje Ladarice svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.[12]

Orkestar LADA

Datoteka:LADO orkestar.jpg
Orkestar LADA na pozornici HNK u Zagrebu

Orkestar LADA čini 14 glazbenika – multiinstrumentalista koji sviraju skoro sva tradicijska narodna glazbala koja je moguće naći na prostoru Hrvatske, ali i Jugoistočne Europe. U okviru istoga koncerta, svirači se bez problema iz gudačkoga sastava s cimbalom (guci, pilari, jegeduši, mužikaši), uobičajenoga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, “preobraze” u tamburaški sastav karakterističan za sjeveroistočna nizinska područja. Prigodom predstavljanja glazbene tradicije dijela jadranskoga područja, članovi orkestra često sviraju i mandoline, a po potrebi se u trenu mogu “pretvoriti” u bandiste – sastav svirača limenih puhačkih glazbala popularan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Orkestar LADA posjeduje jedinstvenu zbirku hrvatskih narodnih glazbala. Među njima su, ponajprije, aerofona tradicijska glazbala: baranjske diplice, razne vrste svirala (frula) i dvojnica, šurlice, mišnjice, sopile ili roženice, banijske svirale "ciganjske", okarine, diple, mih, gajde i dude. Tu su i solistička glazbala sa žicama: tambure samice (slavonska "samica" i lička "dangubica"), gusle, šargije i cimbal, razne vrste udaraljki, ali i cijeli orkestar srijemskih i slavonskih tambura te onih najstarijih - tambura "farkašica". Lijericu – narodno glazbalo kojim se često pratilo ples u mnogim dijelovima srednje i južne Dalmacije – svira nekoliko glazbenika, kao i malu harmoniku trieštinu ili botunjeru. Od klasičnih glazbala tu su violine, čelo, kontrabas i klarinet. Na svim koncertima Ansambla LADO orkestar redovito prati pojedine plesne i vokalne izvedbe, ali nastupa i zasebno, izvodeći razne virtuozne instrumentalne skladbe i glazbene obrade. U proteklih desetak godina članovi orkestra održali su niz samostalnih cjelovečernjih koncerata te objavili tri nosača zvuka.[13]

Zbirka nošnji

LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju originalnih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote sustavno prikupljanih tijekom više od pedeset godina postojanja Ansambla. S vremenom je nastala zbirka s više od tisuću i dvjesto kompleta iz raznih područja Hrvatske (središnjeg i nizinskog, gorskog i priobalnog), kao i područja izvan Republike Hrvatske, koja nastanjuju Hrvati (Bosne i Hercegovine, Vojvodine i drugih). Zemljopisni položaj Hrvatske i ekološki uvjeti imali su presudan utjecaj na bogatstvo i raznolikost hrvatskih narodnih nošnji. Svojom kulturom i poviješću Hrvatska je određena kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja, što je uvjetovalo nastanak četiriju različitih tipova tradicijskog ruha (alpskog, panonskog, dinarskog i jadranskog). Svaki nastup LADA, uz ples i pjesmu, svojevrsna je revija originalnih narodnih nošnji.

Nagrade i priznanja

Diskografske nagrade Porin

Datoteka:LADO Nagrade.jpg
Vitrina s diskografskim nagradama Porin u prostorijama Ansambla

Porin za životno djelo (2002.)

Za najbolji album folklorne glazbe:

  • Na moru i kraju (2001.)[16]
  • Na zelenom travniki autora Bože Potočnika (2003.)
  • Teta Liza i LADO (2008.)
  • Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)

Za najbolji album božićne glazbe:

  • Božićni koncert (2011.)

Za najbolju folklornu pjesmu:

  • "Veseli se, majko Božja" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
  • "Primem pero svojo ruko desno" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
  • "Šest let mi je minulo" s albuma Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4 (2013.)
  • "Dobar večer tomu stanu" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolju izvedbu folklorne glazbe:

  • album Na zelenom travniki (2003.)
  • pjesma "Spavaj, spavaj ditiću" s albuma Preveliku radost navišćujem Vama (2004.)
  • napjev "Puče moj" s albuma Kalvarija (2007.)
  • pjesma "Ribica mi plava" s albuma Teta Liza i LADO (2008.)
  • pjesma "Danak svanu koledo" s albuma Božićni koncert (2011.)
  • napjev "Svetoj žrtvi Uskrsnici" s albuma Vokalisti Lada – Križu sveti... (2012.)
  • napjev "O, žalosna Majko, Sveta Divice" s albuma O, Isuse daj mi suze (2013.)
  • pjesma "Calusul oltenesc" s albuma Pjesme naroda Europe (2014.)

Za najbolji album duhovne glazbe:

Diskografija

Albumi

  • 1987. – Narodne pjesme i plesovi sjeverne Hrvatske (RTL)
  • 1994. – Telo Kristuševo, Narodi se mladi kralj (BeSTMUSIC)
  • 1994. – Kalvarija (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz kajkavskih krajeva (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz kajkavskih krajeva vol.2 (BeSTMUSIC)
  • 1998. – Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.1 (Memphis)
  • 1999. – Kolo igra, tamburica svira vol.1 (BeSTMUSIC)
  • 1999. – Kolo igra, tamburica svira vol.2 (BeSTMUSIC)
  • 1999. – O vreme prelubleno - (BeSTMUSIC)
  • 2000. – Na moru i kraju - (BeSTMUSIC)
  • 2000. – U društvu svirača vol.1 (BeSTMUSIC)
  • 2001. – Najljepše božićne pjesme (BeSTMUSIC)
  • 2001. – U društvu svirača vol.2 (Lado)
  • 2001. – Na zelenom travniki (Lado)
  • 2002. – Raspelo (Lado)
  • 2003. – Preveliku radost navišćujem vama (Aquarius Records)
  • 2003. – LADO electro (Aquarius Records)
  • 2004. – Zorja moja zorja - Anđela Potočnik (Aquarius Records)
  • 2004. – Božić u svijetu (Aquarius Records)
  • 2005. – Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.2 (Aquarius Records)
  • 2006. – Kalvarija (Aquarius Records )
  • 2007. – Polke i drmeši (Aquarius Records)
  • 2007. – Tete Liza i Lado (Aquarius Records)
  • 2009. – Janja - Niz Muru i Dravu (Aquarius Records)
  • 2010. – Božićni koncert (Aquarius Records)
  • 2011. – Ana Kelin: Glazbeni spomenar (Aquarius Records)
  • 2011. – Božo Potočnik: Pri kumekovoj kleti (Aquarius Records)
  • 2012. – O, Isuse daj mi suze (Aquarius Records)
  • 2012. – Iz kajkavskih krajeva - vol. 3 i 4 (Aquarius Records)
  • 2013. – Pjesme naroda Europe (Aquarius Records)
  • 2014. – Korizmeni koncert: Pasijom kroz hrvatske krajeve (Aquarius Records)
  • 2018. – LADO Electro 2.0 Memorabilium (Aquarius Records)[17]

DVD

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 LADO – službene stranice: Umjetnici, pristupljeno 1. siječnja 2018.
  2. ↑ LADO – službene stranice: O nama, pristupljeno 25. rujna 2014.
  3. ↑ www.porin.info - Dobitnici nagrada za životno djelo: Ansambl LADO, pristupljeno 25. rujna 2014.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 LADO – službene stranice: O nama – Povijest, pristupljeno 25. rujna 2014.
  5. ↑ Hrvatska matica iseljenika: »Andrija Ivančan postao umjetnički voditelj Ansambla LADO«, objavljeno 18. travnja 2016., pristupljeno 1. listopada 2016.
  6. ↑ Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO: Andrija Ivančan preuzeo dužnost umjetničkog voditelja Ansambla LADO, pristupljeno 1. listopada 2016.
  7. ↑ HRT Magazin: Krunoslav Šokac - novi umjetnički voditelj Ansambla LADO, objavljeno 19. ožujka 2020., pristupljeno 24. lipnja 2020.
  8. ↑ www.nacional.hr – KRUNOSLAV ŠOKAC: "Nitko na svijetu ne može se po kvaliteti uspoređivati s LADOM", objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 24. lipnja 2020.
  9. ↑ LADO / O nama – Joško Ćaleta: »Vokalisti Lada«, pristupljeno 23. listopada 2014.
  10. ↑ www.porin.info – Dobitnici Porina 2012., pristupljeno 23. listopada 2014.
  11. ↑ www.muzikasi.eu/Krapina – Festival kajkavske popevke Krapina 1966. – 2012. (Krapina 2008.), pristupljeno 23. listopada 2014.
  12. ↑ LADO / O nama: Ladarice – Branko Ivanković: »Ladarice i LADO«, pristupljeno 23. listopada 2014.
  13. ↑ LADO / O nama: Orkestar Lada, pristupljeno 23. listopada 2014.
  14. ↑ Varaždinske barokne večeri: Proglašeni laureati 44. Varaždinskih baroknih večeri, pristupljeno 10. studenoga 2014.
  15. ↑ Zajednica folklornog amaterizma Grada Zagreba – Priznanja, pristupljeno 24. lipnja 2020.
  16. ↑ Porin.info (arhiv): Porin 2001., pristupljeno 21. svibnja 2015.
  17. ↑ www.lado.hr – Izdanja: Audio, pristupljeno 24. lipnja 2020.
  18. ↑ www.lado.hr – Izdanja: Video, pristupljeno 24. lipnja 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ansambla LADO (http://www.lado.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ansambl LADO.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice


v • r • u
Dobitnici Porina za životno djelo
Nikša Bareza (2008.) • Dražen Boić (posmrtno, 2013. ) • Drago Britvić (2006.) • Željko Brkanović (2014.) • Vinko Coce (posmrtno, 2014.) • Emil Cossetto (2004.) • Croatia Records (2007.) • Arsen Dedić (1999.) • Veljko Despot (2013.) • Valter Dešpalj (2014.) • Dubravko Detoni (2007.) • Drago Diklić (2011.) • Mato Došen (2010.) • Rajko Dujmić (2013. ) • Dino Dvornik (2009.) • Nikša Gligo (2015.) • Pero Gotovac (2000.) • Milan Horvat (2005.) • Đelo Jusić (2007.) • Alfi Kabiljo (2004.) • Nikica Kalogjera (2001.) • Stipica Kalogjera (2010.) • Milko Kelemen (1998.) • Tereza Kesovija (2009.) • Josip Klima (2011.) • Anđelko Klobučar (2002.) • Mišo Kovač (2012.) • Vladimir Kranjčević (2013.) • Miroslav Križić (posmrtno, 2014.) • Vladimir Krpan (2001.) • Ljubo Kuntarić (2009.) • Kvartet 4M (1995.) • Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO (2002.) • Dubravko Majnarić (2014.) • Anton Marti (1994.) • Branko Mihaljević (2005.) • Stjepan Mihaljinec (2012.) • Miroslav Miletić (2009.) • Drago Mlinarec (2005.) • Tomislav Neralić (2006.) • Gabi Novak (2006.) • Đorđe Novković (1996.) • Boško Petrović (2003.) • Julije Njikoš (2010.) • Krešimir Oblak (posmrtno, 2014.) • Frano Parać (2015.) • Ruža Pospiš Baldani (2003.) • Anđela Potočnik (posmrtno, 2013. ) • Božo Potočnik (2005.) • Miljenko Prohaska (1995.) • Ivo Robić (1997.) • Zdenko Runjić (1998.) • Stanko Selak (2013. ) • Stjepan Jimmy Stanić (2013. ) • Ljubo Stipišić (2006.) • Siniša Škarica (2002.) • Zvonko Špišić (2008.) • Vjekoslav Šutej (posmrtno, 2010.) • Radojka Šverko (2014.) • Time (2012.) • Nenad Turkalj (2004.) • Dunja Vejzović (1999.) • Radovan Vlatković (2012.) • Dražen Vrdoljak (2003.) • Vice Vukov (2000.) • Zagrebački kvartet (2000.) • Zagrebački solisti (1994.)• Hrvoje Hegedušić (2016.) • Davorin Kempf (2016.) • Zrinko Tutić (2017.) • Zoran Juranić (2017.) • Klapa Lučica (2017.) • Oliver Dragojević (2018.) • Jakša Fiamengo (2018.) • Pavica Gvozdić (2018.) • Silvije Glojnarić (2019.) • Ibrica Jusić (2019.) • Paolo Sfeci (2019.) • Josipa Lisac (2020.) • Tomislav Uhlik (2020.) • Krunoslav Slabinac (posthumno) (2021.) • Zdenka Kovačiček (2021.) • Silvio Foretić (2021.)
Porin • Hrvatska diskografska udruga • Hrvatsko društvo skladatelja • Diskografija
v • r • u
Dobitnici nagrade Porin po godinama

1994. | 1995. | 1996. | 1997. | 1998. | 1999. | 2000. | 2001. | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. | 2006. | 2007. | 2008. | 2009. | 2010. | 2011. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021.

v • r • u
Hrvatska
Povijest
Zemljopis
Politika
Gospodarstvo
Društvo
Kultura
Simboli i identitet
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ansambl_narodnih_plesova_i_pjesama_Hrvatske_LADO&oldid=501406"