Ovo je članak o naftnoj kompaniji. Za rumunjsku pjevačicu pogledajte članak Inna.
INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija.
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u JANAF-u d.d.
Povijest
- 1883. Rafinerija nafte u Rijeci
- 1927. Rafinerija nafte Sisak
- 1927. Rafinerija Zagreb
- 1952. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
- 1963. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte Rijeka i Sisak nastaje «Kombinat za naftu i plin»
- 1964. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
- 1968. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva Kutina
- 1970. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
- 1974. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad 1979. godine
- 1976. osnovana DINA- Petrokemija Rijeka
- 1990. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
- 1993. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske
- 2003. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
- 2006. privatizacija INA-e, Vlada odredila početnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici 27. studenog 2006.)[1]
- 2020. - u prosincu 2019. godine Nadzorni odbor i Uprava Ine donijeli su jednoglasnu odluku o najvećem ulaganju u povijesti tvrtke u Republici Hrvatskoj, vrijednom oko 4 milijarde kuna, a koje se odnosi na izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka te ulaganja u popratne projekte. Tu su odluku, kojom će se osigurati budućnost INA-inog rafinerijskog poslovanja, u potpunosti podržali Vlada Republike Hrvatske i MOL kao dva najveća pojedinačna dioničara. Zahvaljujući novom postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije će se poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda. Ulaganje podrazumijeva izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu pomorsku teretnu luku sa zatvorenim skladištem te veću ukupnu složenost. Novo postrojenje će zahvaljujući poboljšanoj tehnologiji iz spomenutih ostataka proizvesti još visokokvalitetnog goriva koje će tvrtka prodavati na tržištu.[2]
Eko incidenti
Sisačka rafinerija
Podrobniji članak o temi: Rafinerija nafte SisakRafinerija je već godinama pod optužbama za zagađivanje okoliša, a zadnji incident dogodio se 21. veljače 2007. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni oblak koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a lož ulje je kroz kanalizaciju završilo u rijeci Kupi. [3] [4]
Puknuća naftovoda
- 1984. kod Krčkog mosta pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
- 1984. kod rijeke Dobre, oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
- 1996. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
- 1996. Sotin kod Garčina, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
- 1997. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
- 1998. Sotin kod Strizivojne, korozija, iscurilo dva kubika u tlo
- 2000. Stružec, dva kubika iscurilo u tlo i potok [5]
- 2001. Popovača, iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke Lonje [6]
- 2004. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat [7]
- 2005. Slobodnica, 1000 litara nafte iscurilo u tlo [8]
- 2005. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo [9]
- 2005. kod Strizivojne [10]
INA danas
INA danas ima velikog značaja za istraživanje, razradu i proizvodnju nafte i plina te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA upravlja dvjema rafinerijama, u Rijeci i Sisku te ima preko 500 benzinskih crpki u Hrvatskoj nastavljajući svoju tradiciju veću od 50 godina.[11]
INA i sponzoriranje hrvatskog športa
INA i kultura
1994. je godine INA, zajedno s Hrvatskim kulturnim klubom, utemeljila nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Dodjeljuje se godišnje[12].
Izvori
- ↑ http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna
- ↑ "Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci". novac.jutarnji.hr. Novac.hr. 19. studenoga 2020.. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 Pristupljeno 11. prosinca 2020.
- ↑ U Sisku mazutni oblak pao na automobile, a loživo ulje završilo u Kupi
- ↑ MUP istražuje eko-incident u Sisku
- ↑ Janafov naftovod oštećen na 122 mjesta, iscurilo 600 tona nafte (?)
- ↑ INA mora sanirati teren na kojem je procurio naftovod
- ↑ Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak
- ↑ Novo curenje iz JANAF-ovog naftovoda kod Slavonskog Broda
- ↑ Opet curi nafta iz JANAF-ovog naftovoda kod Brodskog Stupnika
- ↑ Opet iscurila nafta iz Janafa
- ↑ http://www.ina.hr/default.aspx?id=35
- ↑ Večernji list Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak INA koji govori o tvrtki treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.