Cimbal ili cimbule, žičani je glazbeni instrument koji potječe iz Perzije.[1] Svirač cimbula naziva se cimbulaš. Spada u skupinu rijetkih glazbala koja se ne ugađaju određenim redoslijedom, već individualno. Mogu se svirati obješene na remenu o sviračev vrat kad se sviraju u hodu ili postavljene na stolu ispred svirača.[2]
Ima trapezni okvir s metalnim žicama rastegnutim preko njegova vrha. To je glazbalo karakteristično za većinu bivših zemalja koje su bile u sastavu Austro-Ugarske i nekih drugih istočnih zemalja, među kojima se ističu: Bjelorusija, Mađarska, Rumunjska, Hrvatska, Moldavija, Ukrajina, Poljska, Češka i Slovačka. Također je vrlo popularan u Grčkoj.
Cimbal se obično svira, tako da se s dva batića udara po žicama. Čelične žice za visoke tonove raspoređene su u skupine od 4 i ugođene unisono. Bas žice koje su dodatno presvučene bakrom, raspoređene su u skupine od po 3, a također su ugođene unisono.
Hornbostel-Sachs glazbeni klasifikacijski sustav registrira cimbal s brojem 314.122-4,5.[3]
Bio je popularno glazbalo širom Europe u okviru tzv. umjetničke glazbe, ali je napustio taj okvir i prihvaćen je u pučkoj glazbi, naročito u Mađarskoj, gdje su ga proslavili tamošnji Romi. Zbog toga među etnomuzikolozima postoje različita mišljenja o tome jesu li cimbule tradicionalni narodni instrument.[2] U svoja djela uključivali su ga i veliki skladatelji poput Listza i Stravinskog.[1]
U Hrvatskoj, cimbal je najpopularniji u Podravini i susjednom Međimurju.[4] Cimbal danas je sve prisutniji na sceni neotradicijske popularne glazbe cijele sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske.[5]
2012. godine umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Bile su obvezno glazbalo u glazbenim sastavima zvanim jegedaši koji su svirali na svadbama i seoskim zabavama.[2]
Cimbal u poeziji
Cimbal se spominje već u prvoj strofi Hvalospjeva ljubavi:[6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 https://visitdjurdjevac.hr/umijece-izrade-i-sviranja-cimbula/
- ↑ 2,0 2,1 2,2 https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/4605
- ↑ Baran, Taras (1999). The Cimbalom World. Lviv: Svit. str. 15. Preuzeto 21. svibnja 2012.
- ↑ https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/3022959/cimbule-od-tri-medimurska-cimbuljasa-dva-su-dobravcana/
- ↑ http://hrcak.srce.hr/27798 Preuzeto 21. svibnja 2012.
- ↑ Prva poslanica Korinćanima / Poglavlje 13