Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

3. rujna u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Domovinski rat po nadnevcima: 3. rujna u Domovinskom ratu.

1991.
- Hrvatska Vlada zahtijeva hitan sastanak jugoslavenskog Predsjedništva kako bi spriječila agresiju JNA protiv Hrvatske.
- Osoblje JNA u Sisku predalo kasarne i skladišta Hrvatskoj vojsci.
- Tenkovska granata ispaljena iz JNA kasarne u Osijeku ubila trinaestogodišnju djevojčicu Ivanu Vujić, a njene roditelje ranila. U napadima na Osijek i okolicu ovog dana poginulo 15 osoba.[1]
- JNA sa svojih položaja u Vojvodini puca na civilne objekte u Vukovaru.
- Avioni JRV bacili kasetne bombe na Gospić.
- Srpski teroristi, sa svojih položaja u Obrovcu, tenkovima i haubicama pucaju na strateški važan Maslenički most kraj Zadra.
- Nakon jednodnevnog napada na Osijek 14 ljudi poginulo, a 28 ranjeno.
- Zbog eskalacije borbi, datum početka Mirovne konferencije o Jugoslaviji hitno određen za 7. rujna. Britanski diplomat lord Carrington imenovan predsjedateljem Konferencije.
- SAD optužuju Srbiju i JNA za nastavak agresije na Hrvatsku, te od njih zahtijevaju da se pridržavaju dogovorenih uvjeta prekida vatre.
- Dogovoreno na Mirovnoj konferenciji da će Arbitražna komisija također započeti s radom. Komisija sastavljena od pet članova imenovanih od strane EZ. Najavljena također i plenarna sjednica ministara vanjskih poslova.
- U bitci za Baranju velikosrpski osvajači okupirali Bilje, čime je palo zadnje slobodno mjesto u Baranji.[1]
- Hrvatske snage u Sisku osvojile prvi objekt JNA u Domovinskom ratu. Nakon što je ZNG ga okružila i blokirala dan prije, nakon jednodnevnih pregovora vojno-skladišni kompleks Barutana se je predao.[1]

1992.
- Raketom pogođen talijanski zrakoplov koji je u Sarajevo prevozio humanitarnu pomoć, tvrde svjedoci nesreće. Sva četiri člana posade poginula.
- Parlamentarna skupština Zapadnoeuropske unije (WEU) pozvala na potpunu blokadu SR Jugoslavije.
- Europska dvanaestorica pojačali trgovinski embargo protiv Srbije i Crne Gore.
- Njemački tjednik "Stern" slikom dokazao kako Makedonija i Grčka krše naftni embargo protiv Srbije.
- Četnici u Benkovcu srušili katoličku crkvu i na istom mjestu počeli graditi tržnicu.

1993.
- Hrvatska neće dopustiti da se na njezinom teritoriju ponovi ciparski sindrom niti da se za rješenje UNPA područja čeka rasplet bosansko-hercegovačke krize, rekao u Saboru dr. Mate Granić, ministar vanjskih poslova, podnoseći izvješće o provedbi hrvatske vanjske politike.
- Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima američkog kongresmena James Sensenbrennera i upozorio ga da "UNPROFOR ne može biti zaštita za okupirana područja i etničko čišćenje na teritoriju hrvatske države".
- Obitelji svih vodećih muslimanskih čelnika iz BiH na sigurnome u inozemstvu: Ganićevi u Americi, Izetbegovićevi u Turskoj, Filipovićevi u Beču, Silajdžićevi u Pakistanu, piše "Večernji list".
- Izbjeglički centar na otoku Obonjanu kod Šibenika nije logor, kako pokušavaju kninska i beogradska sredstva informiranja oklevetati Hrvatsku u svijetu, izjavio direktor poduzeća "Otok mladosti" Miroslav Maslač.
- Muslimanska vojska u Mostaru, ničim izazvana, iz minobacača ubila četvero, a ranila 19 ljudi, među kojima sedmero djece.

1994.
- U Kupincu, rodnom kraju dr. Vladka Mačeka, proslavljena 55. obljetnica Banovine Hrvatske, čiji je nastanak zapravo bila kapitulacija Beograda pred legalnom borbom hrvatskog naroda za svojom državom.
- Radovan Karadžić rekao na Palama papinskom nunciju Francescu Monterisiju kako se boji da bi Muslimani mogli napasti Papu i za to onda optužiti Srbe, čime je odbio jamčiti da na zrakoplov Svetog Oca neće biti pucano u Sarajevu.

1995.
- NATO odbacio uvjete koje je zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić postavio za povlačenje svog teškog oružja s položaja oko Sarajeva i zaprijetio novim zračnim udarima ako Srbi do ponedjeljka, 4. rujna, do 23 sata, ne povuku teško naoružanje oko Sarajeva, ne otvore zračnu luku i ne potvrde da će poštovati zaštićene zone.

1996.
- Stručna skupina vladine Komisije za zatočene i nestale nastavila na području Hrvatske Kostajnice, Petrinje i Gline iskop posmrtnih ostataka civila i hrvatskih branitelja, žrtava velikosrpske agresije na Hrvatsku.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Borna Marinić: Okupirana Baranja i osvojena vojarna u Sisku Hrvatska katolička mreža. 3. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj