16. listopada u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 16. listopada u Domovinskom ratu.

1990.
- Osnovan Škverski bataljun.[1]

1991.
- Hrvatska Vlada označila 10. prosinca kao krajnji rok odlaska JNA iz Hrvatske.
- Republika Crna Gora, čiji dobrovoljci napadaju Dubrovnik, traži dio hrvatskog teritorija.
- Objavljeni dokumenti o razaranju crkava u Hrvatskoj.
- JNA prestala koristiti crvenu zvijezdu kao svoj simbol, te je zamijenila armijskim inicijalima.
- Predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić poslao apel svijetu, u kojem govori o genocidu u Hrvatskoj, a posebno o prisilnom iseljavanju iz Iloka.
- Objavljen tajni plan namjere JNA o razaranju Zagreba "počevši od katedrale i vladinih zagrada, pa do plinare i muzeja Mimara". (opaska: Granić spominje i tri planirana pokušaja napada i osvajanja Zagreba)
-Hrvatski predsjednik Tuđman sastao se s ruskim predsjednikom Jeljcinom u Moskvi.

1992.
- Prije godinu dana poginuo je Blago Zadro, zapovjednik obrane Borova Naselja. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman ukazom posmrtno promovirao Blagu Zadra u general-bojnika HV, a u Zagrebu u spomen na ovog junaka obrane Vukovara održana misa zadušnica.
- U Skupštini tzv. SR Jugoslavije politički otac Slobodana Miloševića Dobrica Ćosić kritizirao srbijanski režim za opstrukciju njegova Ženevskog sporazuma s Tuđmanom, a time i Vanceovog plana.
- "Razmjerno broju stanovništva, do 1945. najviše je Hrvata bilo u antifašističkoj borbi na području bivše Jugoslavije. Daleko više nego Srba! Nije istina da je Srbija bila protiv okupatora, Srbijom su 95 posto vladali kvislinzi. Postojali su neki mali partizanski odredi", priča za "Večernji list" partizanski pukovnik Vladimir Dapčević, informbiroovac, koji je proveo više od 21 godinu u logorima Jugoslavije, a danas živi u Bruxellesu.
- Američki predsjednik George Bush potpisao zakon kojim se Jugoslaviji ukida status najpovlaštenije nacije. Tim se zakonom ukida povlašteni status za Srbiju i Crnu Goru.

1993.
- Na Općem saboru Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman, velikom većinom glasova, ponovo izabran za predsjednika stranke, za glavnog tajnika izabran dr. Jure Radić, a za potpredsjednike Mate Granić, Franjo Gregurić, Marijan Šunjić, Gojko Šušak i Nikica Valentić.
- Ovisit će više o vodstvu, nego o samom programu stranke, kako će nas primiti svjetska politika i oni čimbenici o kojima ovisi sudbina Hrvatske, istaknuo dr. Franjo Tuđman nakon ponovnog izbora za predsjednika HDZ, napominjući kako valja imati na umu da se Hrvatskoj s mnogih strana traži svaka greška.
- Ne možemo se pomiriti ni s kakvim političkim rješenjem o budućnosti BiH, koje bi ozakonilo uništenje više od polovice članova i imovine Katoličke crkve i hrvatskog naroda u BiH, stoji u zajedničkoj izjavi katoličkih biskupa Hrvatske i BiH sa Sabora u Splitu.
- U povodu izjave biskupskog vikara talijanskih oružanih snaga Angela Santarosse agenciji ANSA, koji je, uz ostalo, rekao "da hrvatski katolički svijet ne želi mir, odnosno da ga želi tek kad nametne svoje nacionalističke uvjete...", kardinal Franjo Kuharić, na Saboru biskupa u Splitu, izjavio da je "javnost zaprepaštena takvom optužbom i klevetom Crkve u Hrvata i hrvatskog naroda, te da će tražiti javnu ispriku ili da Santarossa svoje tvrdnje dokaže".

1994.
- Riječi hrvatskog predsjednika Tuđmana s konferencije za novinare u Zagrebu, na kojoj je rekao da će "do integracije okupiranih područja u Republici Hrvatskoj doći vrlo brzo", naišle na velik medijski odjek u Beogradu, tako se sve češće može čuti i, do sada nepojmljiva i "veleizdajnička" tvrdnja, da će "Knin možda i morati ući u sastav Hrvatske".

1995.
- Pobunjeni Srbi iz istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema čvrsto obećali u američkom vele poslanstvu u Zagrebu da će doći na nastavak pregovora s hrvatskim vlastima u Osijek.
- Novi potpredsjednici HDZ-a, izabrani na Trećem općem saboru ove stranke u Zagrebu, su dr. Mate Granić, Gojko Šušak, Jadranka Kosor, Ivić Pašalić i dr. Franjo Gregurić.
- Hrvati su skupo platili uspostavu svoje države i nikakve unije, asocijacije i federacije više ne dolaze u obzir. Suradnja da, dobri odnosi da, gospodarske veze da, ali bilo kakvi državni savezi s bilo kim definitivno ne - rekao u razgovoru za "Večernji list" ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić.
- Hrvatska je već sada regionalna sila - tvrdi u naslovu milanski dnevnik "Il giornale", zbog vojnih uspjeha u "krajini" i uloge u vojnoj fazi rješavanja BiH krize, o kojoj izravno ovisi ishod ratnih operacija, te "strateškog sporazuma sa SAD".
- Primirje je stiglo na vrijeme da spasi Srbe od vojnog poraza u sjevernoj Bosni i pada Banje Luke - piše pariški "Le Figaro".

1996.
- U središtu Vijeća Europe u Strasbourgu službeno potvrđeno da je Ministarski odbor donio odluku da Hrvatska postane 40 članica najstarije europske organizacije.
- Jugoslavenska delegacija u Bruxellesu jučer minirala završne pregovore o podjeli nasljedstva i dugova bivše Jugoslavije.

Izvori

  1. ↑ PSD: Slobodna Dalmacija. 16. listopada 2019. Pristupljeno 24. listopada 2019.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.
v • r • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=16._listopada_u_Domovinskom_ratu&oldid=352143"