3. ožujka u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 3. ožujka u Domovinskom ratu.

1990.
- Način, najave i pripreme skupa na Petrovoj gori, kao i nacionalističko djelovanje pojedinaca i grupa u njegovoj pripremi, najava organiziranog dolaska već ranije eksponiranih nacionalista izvan Hrvatske, te medijska podrška tom skupu, ukazuju na pokušaj da se on pretvori u sredstvo međunacionalnih razdora, širenja srpskog nacionalizma i političke destabilizacije Hrvatske, stoji u izjavi CK SKH uoči najavljenog političkog skupa na Petrovoj gori.

1991.
- Na ulicama Pakraca i dalje jake snage posebnih jedinica MUP-a Hrvatske ali i oklopne jedinice JNA, koje kontroliraju sve gradske prilaze.
- Predsjedništvo SFRJ zahtijeva u roku 24 sata da se u Pakracu uspostavi stanje kakvo je bilo prije incidentnih događaja.
- U Osijeku i Bilju nemiri i sukobi Srba s hrvatskom policijom.
- Iz Domovine i inozemstva stižu brojni izrazi potpore dr. Franji Tuđmanu i hrvatskom vrhovništvu. - U Beogradu održan protuhrvatskimiting, na kojem su nošene parole i uzvikivano je: "Obesiti Tuđmana", "Obesiti Mesića", "Ubijte Špegelja", "Hoćemo oružje"...
I u Vojvodini održani protestni skupovi Srba protiv Tuđmana i hrvatskog vrhovništva.
- Na mitingu u Banjoj Luci, u organizaciji SDS-a, srpski vođe prekrajali Bosnu i Hercegovinu.
- Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Hrvatske Milan Brezak na HTV-u demantirao sve vijesti i glasine o navodnim brojnim srpskim žrtvama u Pakracu.
- Njemačka televizija prikazala snimku napada razjarenih Srba na njemačku TV ekipu u Pakracu.

1992.
- Napadom na Bosanski Brod započela je otvorena velikosrpska agresija na prostor Bosanske Posavine, odnosno Bosne i Hercegovine.[1] - Rezultati referenduma o statusu BiH uvjerljivo za suverenu i neovisnu državu: 63,4 posto od ukupnog broja glasača odgovorilo "ZA".
- Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović upozorava da velike grupe srpskih paravojnih jedinica, tzv. arkanovaca i šešeljevaca, idu prema Sarajevu.
- U okupiranom dijelu Banije neprijatelj provodi taktiku spaljene zemlje.
- Hrvatska vlada o poštivanju ljudskih prava u povodu pisma "Helsinki Watcha": državi su svi građani jednaki.

1993.
- Američki piloti napokon bili precizni, u četvrtom pokušaju bacanja humanitarne pomoći padobranima paketi pali na područje Konjević Polja.
- Među imenovanim ambasadorima Republike BiH u svijetu nema Hrvata. U Republici Hrvatskoj ambasadorica Bisera Turković.
- Normaliziraju se hrvatsko-muslimanski odnosi u BiH, nema novih sukoba između HVO-a i Armije BiH, iako je stanje još napeto, rečeno na tiskovnoj konferenciji HVO-a u Mostaru.
- Srpski vođa u BiH Radovan Karadžić, u otvorenom pismu američkom narodu, zatražio od predsjednika Clintona da prekine zračni most za BiH.

1994.
- Oživotvorenjem Washingtonskog sporazuma osigurat će se opstojnost i budućnost hrvatskog naroda, ne samo u granicama u obrambenom ratu uspostavljene Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nego i na čitavom onom teritoriju Bosne koji neće pripasti izdvojenoj srpskoj republici, stoji u Poruci Predsjednika dr. Franje Tuđmana u povodu završetka hrvatsko-muslimanskih pregovora.
- Potrebno je oko 10.000 novih ljudi u sastavu UNPROFOR-a za održavanje mira u BiH, Turska ponudila svoje postrojbe, a Britanija najavila slanje 9.000 vojnika u kombinaciji s NATO trupama, rečeno na konferenciji za novinare UNPROFOR-a u Zagreb.

1995.
- U tijeku rata Srbija (JNA) ostala je na manje od 1.000 tenkova, a danas samo Srbija ima 2.000 tenkova, kako navodi jedan neovisan analitičar, u protekle tri godine morala je nabaviti oko 1.800 tenkova za sebe i još oko 650 za svoje paradržave u BiH i Hrvatskoj, a to znači da je u inozemstvo morala dnevno nabaviti 2,5 tenka.
- Prekjučerašnji sastanak članova kontaktne skupine u Parizu bio je "početak faze intenzivnih diplomatskih napora usredotočenih na izbjegavanja šireg rata na Balkanu", izjavio pomoćnik američkog državnog tajnika Richard Holbrooke.

1996.
- Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Kongresa SAD, skrenuo im pažnju na način odlaska Srba iz Sarajeva.
- Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu protiv generala vojske bosanskih Srba Đorđa Đukića, zbog granatiranja Sarajeva.

Izvori

  1. Ante B.: 3.3.1992. – Započela velikosrpska agresija na Bosansku Posavinu Kamenjar.com. 3. ožujka 2018. Pristupljeno 24. listopada 2019.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.