20. srpnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 20. srpnja u Domovinskom ratu.

1991.
- Američki State Department i Europska zajednica složili se s odlukom o povlačenju federalne armije iz Slovenije.
- Velika grupa srpskih terorista napala selo Majur pokraj Hrvatske Kostajnice.
- Prilikom napada na Vinkovce, dva pripadnika hrvatskih obrambenih snaga ranjena snajperskim mecima.
- Granata ubila civila Mariju Matajić iz Lovinaca u njenoj vlastitoj kući.
- Srpski civili tiho napustili Vukovar pod budnim okom jedinica federalne armije grupirane na hrvatsko-srpskoj granici.

1992.
- U Zagrebu potpisan protokol o diplomatskim odnosima Hrvatske i Grčke.
- Unatoč UNPROFOR-u, nastavljen teror u okupiranoj obrovačkoj općini.
- Oko 200 Hrvata zatražilo od UNPROFOR-a da ih zaštiti odnosno izbavi iz okupirane Baranje.
- U Kljajićevu, selu kraj Sombora, premlaćivanjem ubijen čuvar župnog ureda Johann Raab. Vojvodinu napustilo 17.000 Hrvata.
- Srpski lobby u Americi tiskao kartu gdje se velika Srbija prostire od Ohrida, a obuhvaća BiH i tzv. SAO krajinu.
- Nastave li Srbi ovako u BiH, Europa će dobiti dva milijuna gnjevnih, prognanih europskih Palestinaca, izjavio je Tilman Zulch, predsjednik Društva za ugrožene narode iz Goetingena.

1993.
- U Beču nastavljeni pregovori hrvatskog izaslanstva i pobunjenih Srba o konkretizaciji ženevskih pregovora, a nakon što su obje strane naglasile svoju spremnost za mirno rješenje sukoba, pregovarat će se i o novom primirju, koje bi trebao nadzirati UNPROFOR.
- Muslimanska ofenziva na hrvatske prostore nastavlja se nesmanjenom žestinom, u plamenu je i bugojanska bolnica, koja se nalazi između dvije vatre pa je ranjenicima nemoguće pružiti bilo kakvu pomoć.
- UNPROFOR prevozio granate muslimanskim snagama koje su ih iskoristile za napade na hrvatske položaje oko Žepča.
- U muslimanskoj ofenzivi na branitelje Viteza poginulo 9 (devet) hrvatskih vojnika.
- Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, nakon sastanka Vijeća ministara EZ u Bruxellesu, ogradio se od dojma da je Njemačka jedina zemlja koja se protivi uvođenju sankcija Hrvatskoj, navodeće da se takvoj ideji protive još barem tri članice Zajednice.

1994.
- Hrvatski premijer Nikica Valentić razgovarao u Zagrebu s Yasushijem Akashijem i Bertrandom de Lapresleom, te im kategorički prenio da Vlada ne stoji iza blokada prijelaznih točaka UNPROFOR-a.
- Na Palama se Srpska pravoslavna crkva otvoreno opredijelila na stranu onih koji zagovaraju "veliku Srbiju" i odbijanje plana kontaktne skupine.

1995.
- Ministar Granić u Zagrebu razgovarao s posrednikom njemačke vlade za uspostavu i jačanje Federacije BiH Schwarz-Schillingom.
- Vođa bosanskih Srba Radovana Karadžić predložio muslimanskoj strani razmjenu Goražda za neke dijelove Sarajeva.
- Američki ministar obrane William Perry i zapovjednik združenog stožera oružanih snaga SAD general John Shalikashvili ocijenili da bi bosanske Srbe trebalo jakim zračnim napadima kazniti zbog napadanja zaštićenih zona.
- Glavni tajnik UN-a Boutros Ghali sa suradnicima otputovao u London na sastanak, zapravo svojevrsnu minikonferenciju o BiH. U njegovoj su pratnji Stoltenberg, Goolding, Annan, Ogata, te generali Janvier i Smlth, no nema Akashija, što dodatno govori o njegovu skorom odlasku.

1996.
- Na ostavci Karadžića nema potpisa Holbrookea, jer SAD nisu zadovoljne onim što su dobile: naš cilj je da svi optuženi za ratne zločine moraju u Haag, istaknuo američki izaslanik.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.