Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

22. kolovoza u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Domovinski rat po nadnevcima: 22. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.
- U intervjuu "Dnevniku", emisiji Švedskog radija za Jugoslavene, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman rekao da referendum "nema nikakve pravne osnove" i da "za Republiku Hrvatsku neće značiti ništa".

1991.
- Iz kasarne u Vinkovcima dezertiralo 94 vojnika i oficira, a nekolicina ih se pridružila postrojbama hrvatskih branitelja.
- U pismu jugoslavenskom Predsjedništvu, hrvatski predsjednik Tuđman zahtijeva da se odmah zaustave sve vojne operacije u Hrvatskoj.
- Predsjednik Tuđman, nakon neuspješnog vojnog puča, poslao pismo podrške sovjetskom predsjedniku Gorbačovu i ruskom predsjedniku Jeljcinu.
- Snage JNA okupirale Baranju. Srpski vojnici opljačkali kuće Hrvata u Belom Manstiru. Ulične borbe u Dardi. Selo Mece granatama sravnjeno sa zemljom. Među 18 ranjenika je i nizozemski novinar.
- Skinuti simboli hrvatske vlasti po Baranji.[1]
- Darda je pala do kraja dana. Branitelji (106. brigada ZNG) i SJP Orao PU Osijek i civili morali su se povući. JRZ je mitraljiralo po koloni civila koja se je povlačila ka Osijeku. Zrakoplov Galeb pogodio je kamion s prikolicom i ubio vozača koji je prevozio inventar poduzeća ITP Baranja.[2]
- Selo Petlovac napalo je 8 tenkova i 3 transportera JNA iz pravca Belog Manastira, Jagodnjaka i Bolmana. Civili i branitelji povukli su se ka Baranjskom Petrovom Selu, gdje su prešli Dravu skelom uz pristiglu pomoć iz Valpova.[2]
- Komisija federalnog Predsjedništva nije se pojavila na pregovorima s hrvatskom komisijom za prekid vatre u Novoj Gradišci. JNA ušla u selo Tržić pokraj Slunja.
- Akcija Brđani '91: Hrvatske snage pokrenule prvu veću napadajnu akciju na sisačkom ratištu. Cilj je bio deblokirati cestu između Komareva i Sunje.[3]

1992.
- Jajce opet gori, devet mrtvih u Goraždu, silovite borbe oko Mostara.
- Rusija spremna podržati najodlučnije mjere Vijeća sigurnosti, kako bi se ostvarila sigurnost mirovnih snaga UN u BiH.
- Slovenija se zalaže za pojačanje pritisaka na Srbiju.

1993.
- Obnovljen promet preko masleničkog pontonskog mosta.
- Nezadovoljni ženevskim pregovorima, Muslimani nastavili s napadima na hrvatske prostore u BiH, odbijena muslimanska ofenziva na Kreševo, Kiseljak i Fojnicu.
- Američki državni tajnik Warren Christopher uputio pismo Aliji Izetbegoviću u kojem od njega traži nastavak pregovora, te obećaje spremnost SAD da se izravno uključe u obnovu i izgradnju ratom porušene BiH.

1994.
Poslije pada Velike Kladuše, nepregledna kolona ljudi i vozila na cesti prema Karlovcu - više od 30.000 izbjeglica ne želi natrag u Bosnu.
- Predsjednik Tuđman i ministar Granić primili na Brijunima dosadašnjeg posebnog izaslanika predsjednika Clintona Charlesa Redmana i njegova nasljednika na toj dužnosti Charlesa Thomasa.
- Neopozivo podržavamo Republiku Hrvatsku i njezine od naroda izabrane predstavnike, kazao na velikom banketu u William Penn Hotelu u Pittsburghu na proslavi stogodišnjice Hrvatske bratske zajednice njezin predsjednik Bernard Luketić. Proslavi prisustvovao i kardinal dr. Franjo Kuharić, koji se založio za jedinstvo Hrvata u SAD. U ime predsjednika Republike gostima se obratio predsjednik Sabora dr. Nedjelko Mihanović, ističući da se danas svaki Hrvat može slobodno vratiti u svoju slobodnu domovinu.
- Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović rekao da će se Fikretu Abdiću suditi za učinjenu izdaju, piše sarajevsko "Oslobođenje".
- Izbjeglička kolona od 30.000 ljudi na cesti Kladuša - Karlovac već treći dan.

1995.
- Redoviti željeznički promet na pruzi Zagreb-Oštarije-Knin-Split uspostavit će se od ponedjeljka, 28. kolovoza.
- Štete nastale bombardiranjem Dubrovnika procijenjene na više od 350 milijuna dolara.
- "Oluja" je postala višestruko neugodna za jedan broj svjetskih političkih moćnika, razotkrila je licemjerje Zapada na Balkanu, pokvarila račune Parizu, Londonu i Moskvi, zbog toga je medijska kampanja protiv Hrvatske pokušaj da se politički moralno oslabi Zagreb.

1996.
- Četiri mjeseca nakon nesreće američkog zrakoplova kod Dubrovnika doneseno konačno izvješće o nesreći, o kojoj nalazi američke i hrvatske komisije govore isto - "pogriješila posada zrakoplova".
- Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području hrvatskog Podunavlja objavio da je 20. kolovoza 1996. godine u Belom Manastiru počeo raditi Administrativni ured za izdavanje dokumenata Republike Hrvatske.
- Započela proizvodnja nafte na đeletovačkim poljima.
- U Sarajevu otvoren ured Međunarodnog suda za ratne zločine sa zadaćom da pomogne pri istragama koje će na terenu voditi posebni timovi iz Den Haaga.

Izvori

  1. O. Ramljak: Ima li Hrvatska Kacina?. Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 1991., str. 2.
  2. 2,0 2,1 Borna Marinić: Ratno zrakoplovstvo JNA napalo je kolonu civila u povlačenju – okupirana Darda – Domovinski rat. 22. kolovoza 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020.
  3. Borna Marinić: Zaboravljena bitka Domovinskog rata između Sunje i Siska – Akcija „Brđani ’91“. Domovinski rat. 22. kolovoza 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Sadržaj