6. rujna u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 6. rujna u Domovinskom ratu.

1991.
- JNA i srpski teroristi napali crkvu Sv. Petra i Pavla u Osijeku, jednu od najvećih u Hrvatskoj, te prouzrokovali veću štetu nego li je crkva pretrpjela u 2. svjetskom ratu.
- Hrvatske obrambene snage odbile neprijateljski napad na Novu Gradišku.
- Jugoslavenski premijer Ante Marković kritizira aktivnosti JNA u Hrvatskoj, te naređuje istragu u slučajevima gdje je upotrijebljena sila.

1992.
- Supredsjedatelji Mirovne konferencije, Vance i Owen zahtijevaju da Srbi u BiH predaju UNPROFOR-u teško naoružanje do 12. rujna 1992.
- Stručnjaci talijanskog Ministarstva obrane pronašli dokaze da je zrakoplov koji je prevozio humanitarnu pomoć u Sarajevo pogođen projektilom SAM-7 pod nazivom "strijela".
- Vatikan se protivi podjeli BiH.
- Grupa za sukcesiju država bivše Jugoslavije započela radom u Ženevi.
- Nesvrstani na summitu u Džakarti osudili srpsku politiku.
- Škabrnju, selo u zaleđu Zadra, pobunjeni hrvatski Srbi ponovno pale.
- HVO poslao ultimatum Oružanim snagama BiH da se povuku sa Stupa u roku od 48 sati.
- Zaprepašteni smo držanjem UNPROFOR-a, stoji u pismu zadarskih nadbiskupa Marijana Oblaka i Ivana Prenđe vrhovnom zapovjedniku UNPROFOR-a Satishu Nambiaru, u povodu najnovijeg rušenja katoličkih crkava.

1993.
- Hrvatska Vlada svjetskim čimbenicima odlučno stavila do znanja da nije spremna produžiti rok mirovnim snagama UN sa sadašnjim mandatom, istaknuo na redovitoj konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Tuđman.
- UNPROFOR se na zadarskom bijištu razmješta uz četničke položaje kako bi ih zaštitio od eventualnih hrvatskih odgovora na sve češću pucnjavu iz topova i minobacača, priopćeno novinarima iz HV u Zadru.
- Pripadnici UNPROFOR-a, među kojima prednjače Britanci, u južnoj Hrvatskoj dopuštaju Srbima da rade što hoće, a Hrvati i Muslimani ratuju zbog one karte koju je nacrtao lord Owen, izjavio za "Večernji list" američki novinar J.P. Mackley, poznat u Hrvatskoj kao začetnik Foreign Press Bureau (Inozemnog novinskog ureda).

1994.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu američkog veleposlanika u Njemačkoj i pomoćnika državnog tajnika SAD za Europu i Kanadu Richarda Holbrookea, te s njim razgovarao o situaciji u BiH i povratku okupiranih hrvatskih područja.
- Izaslanstva vlada Republike Hrvatske i Republike BiH, vođena premijerima Valentićem i Silajdžićem, održala u Zagrebu radni sastanak, na kojemu su se složili da je najhitnija provedba Washingtonskog sporazuma i definicija odnosa Hrvata i Bošnjaka u BiH.
- Unatoč svemu, mislim da će Federacija preživjeti, izjavio Krešimir Zubak, predsjednik Federacije BiH.
- U Vojnom sudu u Zagrebu počelo suđenje Radenku Radojčiću, pripadniku zloglasne skupine "Labrador".
- Ukidanje embarga na prodaju oružja BiH "potaknulo bi žestok i beskompromisan rat", upozorio ruski ministar obrane Pavel Gračov.
- U Berlinu započeli razgovori kontaktne skupine za bivšu Jugoslaviju o tome kako dalje iz pat pozicije, nastale nakon definitivnog "ne" bosanskih Srba mirovnom planu petorice.

1995.
- Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima američko izaslanstvo na čelu s državnim tajnikom SAD Richardom Holbrookeom. U razgovoru izražena potpora naporima da se na konferenciji u Ženevi postigne načelna suglasnost glede mirne reintegracije istočne Slavonije i Baranje, te okončanja sukoba u BiH u okviru globalnog rješenja na području bivše Jugoslavije.
- Državne delegacije Hrvatske i BiH, na čelu s predsjednicima dr. Franjom Tuđmanom i Alijom Izetbegovićem, razgovarale u zračnoj luci Split o svim značajnim elementima mirovnog procesa uoči ženevskog sastanka. Međusobno priznanje između Beograda, na jednoj, te Zagreba i Sarajeva, na drugoj strani, mora se rješavati istodobno, a reintegracija istočne Slavonije i Baranje u hrvatski pravni sustav mora se globalno rješavati istodobno s uklanjanjem srpske agresije na hrvatska i bosansko-hercegovačka područja, zajedničko je stajalište obiju delegacija.
- Kroz prihvatilište u Davoru prošlo do 5. rujna ukupno 18.434 izbjeglice iz sjeverozapadne Bosne. Posljedica je to Dogovora o nesmetanom odlasku civilnog stanovništva s područja RS. Dogovor su potpisali u Banjoj Luci. U ime Srpske potpisnik je potpredsjednik RS Nikola Koljević, a u ime Međunarodnog komiteta crvenog križa (MKCK), odnosno njegovog predsjednika Cornelia Samaruge, njegova zastupnica Lucie Stenthal. Ovim su prisilno protjerani preostali Hrvati sa šireg banjolučkog područja.[1]
- NATO nastavio napadati vojne položaje bosanskih Srba.
- SAD izjavile da će se zračni udari NATO-a nastaviti sve dok bosanski Srbi ne prekinu opsadu Sarajeva.
- Sada me optužuju da sam odbio plan Z-4, pa i režim u Beogradu se s tim složio da taj plan ni u kojem slučaju ne uzmemo u razmatranje, rekao Milan Martić u intervjuu za beogradski Telegraf.

1996.
- Nakon izbora za BiH državljane u Hrvatskoj, izborne kutije predane OESS-u - od 117.339 bosanskohercegovačkih državljana prijavljenih za glasovanje u Hrvatskoj na izbore se odazvalo 79,7 posto.
- Snažan potres zahvatio dubrovačko područje - epicentar potresa jačine šest stupnjeva Richterove ljestvice bio u stonskom području, a gradu Stonu prouzročio velike štete.
- U Bihaću počelo suđenje bivšem članu Predsjedništva BiH Fikretu Abdiću.

Izvori

  1. (): 15. kolovoza 1995. Banja Luka – pogrom Hrvata s vjekovnih ognjišta od strane velikosrba Priznajem.hr. 15. kolovoza 2019. Pristupljeno 8. rujna 2020.
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.