26. travnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 25. travnja u Domovinskom ratu.

1990.
- Mnogi Zrenjaninci s negodovanjem i ogorčenjem pratili skidanje svijetlećeg natpisa "Tito", petokrake zvijezde i srpa i čekića s najviše kupole zgrade Skupštine općine u samom središtu grada a sve po nalogu predsjednika Skupštine.

1991.
- U Civljanima nedaleko Knina ranjen policajac MUP-a Hrvatske, a vozač vojnog transportera odbio prevesti ranjenog policajca u Split.
- U okolici Zadra Martićevi policajci ranili dvojicu putnika u kamionu.
- Nakon osnivanja policijske postaje u selu Kijevo kod Knina, Martić postavio ultimatum MUP-u Republike Hrvatske da će, ukoliko ne ukine navedenu postaju do 12. sati 26. travnja, ona biti ukinuta drugim sredstvima.

1992.
- Tunis priznao Republiku Hrvatsku.
- Makedonski predsjednik Kiro Gligorov i predsjednik BiH Alija Izetbegović u Skopju potpisali Deklaraciju o uzajamnom priznanju dviju republika.
- Kineski turisti zabunom došli u ratom zahvaćeno Sarajevo.
- Makedonija uvela vlastitu monetu "denar".
- Jugosoldati pucali granatama po otoku Šipanu i gradskoj luci u Dubrovniku dok je isplovljavao brod "Liburnija".
- Jugovojska napalm-bombama napala Derventu.

1993.
- Zadar i okolicu pobunjeni Srbi ne prestaju granatirati, opća opasnost na snazi više od deset dana.
- Srbi iz "krajine" strašno ljuti na UNPROFOR jer im navodno duguje 8-9 milijuna američkih dolara.
- Nakon potpisanog mira između Hrvata i Muslimana, stanje u Vitezu polako se noramlizira, izgrede čine jedino Mudžahedini pristigli iz islamskih zemalja, od čijih se postupaka ogradio Enver Hadžiasanović, zapovjednik 3. korpusa Armije BiH.
- Sankcije UN protiv Srbije i Crne Gore stupile na snagu.
- Češki predsjednik Vaclav Havel podržava vojnu akciju protiv Srba.
- Planeri KESS-a predviđaju da će sankcije UN "SRJ" u vrlo kratkom vremenu baciti na koljena.
- Umjesto politike mira, Srbi izabrali rat i Beograd ne može očekivati podršku Moskve - izjavio ruski ministar inozemnih poslova A. Kozirev.

1994.
- Iz srpske agresivne politike osvajanja tuđih teritorija izrastao je brutalan rat u Hrvatskoj i BiH, rekao predsjednik Sabora Stjepan Mesić, koji je vodio višestranačko izaslanstvo Sabora u razgovoru s izaslanstvom ruske državne Dume u Zagrebu.
- General-pukovnik Ante Roso razriješen, na sjednici Predsjedničkog vijeća Herceg-Bosne u Mostaru, dužnosti načelnika glavnog stožera HVO-a i imenova, u ime hrvatskog naroda, na najvišu dužnost u Združeno zapovjedništvo HVO-a i Armije BiH.
- Slobodan Milošević iz Srbije, bosanski vođa Radova Karadžić i general Ratko Mladić opsjednuti su psihopatskom mržnjom. Bez grižnje savjesti ubijaju civile u Goraždu, jer, ti ljudi pripadaju drugoj vjeri, piše Anthony Lewis u "New York Timesu".
- Izvaci iz zadnje knjige preminulog američkog predsjednika Nixona pokazuju da je bio vrlo kritičan prema politici sadašnjeg predsjednika prema Bosni, koja je bila "meka, slaba i neodlučna".

1995.
- Kontaktna skupina se nada, izjavio Krešimir Zubak, predsjednik Federacije BiH, da će Srbija i Crna Gora priznati BiH i Hrvatsku, ali Milošević traži da dio buduće unije BiH s većinskim srpskim pučanstvom ima mogućnost konfederalnog povezivanja sa "SRJ".
- Na području koje kontrolira HVO počela raditi federalna policija, koja će svoje djelatnosti obavljati na relaciji Doljani-Kovačani-Blinje-Kreševo-Kiseljak-Visoko, te Brezovo Polje-Žepče-Crni Vrh-Usora.
- Na zaštićeno bihaćko područje proteklog dana i noći Srbi ispalili 15 granata, od kojih je deset pogodilo samo središte grada, a prema izvješćima UNPROFOR-a teže je ranjeno dvoje civila.
- Prema ocjeni predstavnika UNPROFOR-a, akcije bosanske vojske "kompliciraju stanje unutar zaštićenog bihaćkog područja", naime, po svemu sudeći, Peti korpus Armije BiH oštetio je radarska postrojenja na planini Plješevici.
- Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije počeo u Den Haagu prvo suđenje preslušavanjem bosanskog Srbina Dušana Tadića, čuvara u koncentracijskom logoru u Omarskoj.

1996.
- Prema riječima dr. Granića, susret na Petersbergu bio vrlo važan, a postignut konkretan dogovor o jedinstvenoj federalnoj policiji, te - što je bilo osobito teško - dogovor o sastavu prijelazne vlasti u Bugojnu, Varešu, Čapljini i Stocu.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.