Toggle menu
244,5 tis.
86
18
633,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

8. kolovoza u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Domovinski rat po nadnevcima: 8. kolovoza u Domovinskom ratu.[1]

1990.

  • Dnevni list "Rilindia" danas se nije pojavio na kioscima, čime je, nakon prestanka rada RTV Prištine, Kosovo ostalo bez javnih medija na albanskom jeziku.
  • "Narodna armija" u svom komentaru ističe da "konfederalna Jugoslavija više ne bi bila Jugoslavija".

1991.

  • Hrvatska Vlada zahtijeva mjere za zamrzavanje odnosa sa Srbijom.
  • Pobunjeni hrvatski Srbi prekinuli primirje na Baniji. U topničkoj i puščanoj vatri ubijen jedan hrvatski gardist a ranjeno više civila.
  • U Zagrebu osnovana Hrvatska liga za mir.
  • Dužnosnici u Tirani protestiraju protiv rastućeg broja vojnika JNA koji su stacionirani na albanskoj granici.
  • Mađarska uložila formalni protest nakon Sto su avioni JNA nekoliko puta povrijedili mađarski zračni prostor.

1992.

  • Jednoglasno usvojenom Rezolucijom br. 769 Vijeća sigurnosti UN priznalo i odlučilo osigurati hrvatski suverenitet.
  • Otvoren sarajevski aerodrom.
  • Srbi iz BiH prijete napadom na europske nuklearne centrale u slučaju vojne intervencije Zapada.
  • Srpski izvori zabilježili napad nekakve hrvatsko-muslimanske postrojbe koja je prešla Savu i napala srpske položaje u Bok Jankovcu, prigradskom naselju Bosanske Gradiške. Srpski mediji akciju nazivaju operacijom Berbir.[2]

1993.

  • Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u priopćenju izražava svoju zaprepaštenost, ogorčenje i oštar prosvjed zbog insinuacija i cinizma u internom biltenu UN, gdje se navodi kao jedna od varijanti potapanja dijela pontonskog mosta na Masleničkom ždrilu i mogućnost "sabotaže lokalnih bandita".
  • "Sarajevo je srpski grad i on će to ostati", rekao predsjednik tzv. skupštine republike srpske Momčilo Krajišnik u intervjuu novosadskom listu "Dnevnik".
  • Muslimanska strana, predvođena Alijom Izetbegovićem, u svojim zemljovidima traži više od 50 posto BiH teritorija, i to zajedno s Mostarom, izlaskom na more kod Ploča i koridorima.

1994.

  • Zajednica prognanika Hrvatske uputila pismo hrvatskoj Vladi u kojem objavljuje popis još pet prijelaza u UNPA područja koja su deblokirali i predali pod kontrolu MUP-a.
  • Kardžićevi Srbi skrivaju glavne mafijaške vođe, te zajedno s "Cosom nostrom" krijumčare drogu i "peru" zarađen novac kriminalnim transakcijama, tvrdi talijanski list "La Sicilia" koji izlazi u Cataniji.
  • Na Brijunima predsjednik Tuđman primio čelnike hrvatskog naroda u BiH, koji su ga upoznali s problemima u uspostavi federalnih i konfederalnih odnosa, odnosno s provedbom Washingtonskog sporazuma.

1995.

  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na svečanosti u Predsjedničkim dvorima predao visoka odličja Predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću Velered kraljice Jelene - a ministru vanjskih poslova Muhamedu Šaćirbeju - Red kneza Branimira.
  • Oslobađanjem okupiranih područja dvije trećine prognanika mogu postati povratnici, a to se odnosi na oko 120.000 ljudi, dok prognanika iz Slavonije i Baranje ostaje još sedamdesetak tisuća, rekao potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić na sastanku sa županima oslobođenih područja u Zagrebu.
  • "Ni strateški ni geopolitički nismo mogli dopustiti da se tzv. republika srpska krajina i tzv. republike srpska povežu, jer bi onda bilo deset puta teže osloboditi hrvatski prostor," izjavio u Zagrebu domaćim i stranim novinarima hrvatski ministar obrane Gojko Šušak, objašnjavajući situaciju oko Bihaća.
  • Međunarodni odbor Crvenog križa procjenjuje da je iz bivših sektora sjever-jug do sada otišlo oko 100.000 hrvatskih Srba, a na području Gline i Topuskog još se uvijek nalazi oko 40.000, rekao u Zagrebu glasnogovornik ICRC-a Lars Lemche.
  • Ne može se izjednačavati događaje u Hrvatskoj s onim što se dogodilo u Srebrenici ili Žepi. Karadžićevi su Srbi tamo strijeljali 2.500 Bošnjaka, masovno silovali, a za 4.000 ljudi ne zna se kakva im je sudbina. Hrvatska nije planirala iseliti Srbe kao što je učinio Mladić. Ne vidjeti razlike je politički neodgovorno i moralno problematično, izjavio u Bonnu njemački političar Stefan Schwarz, dobar poznavatelj balkanskih prilika.

1996.

  • Sporazum o normalizaciji odnosa između Zagreba i Beograda, o kojem je bilo riječi u Ateni, podrazumijeva i sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa. Tako će se dosadašnji uredi pretvoriti u veleposlanstva dviju država.

Izvori

  1. Hrvatski informativni centar Hrvatski spomenar: 1. kolovoza - 10. kolovoza
  2. (srp.) SRNA: Gradiška - 19. godišnjica odbrane RTRS. 8. kolovoza 2011.. Pristupljeno 30. rujna 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.