14. veljače u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 14. veljače u Domovinskom ratu.

1990.
- Sabor SR Hrvatske donio amandmane na republički Ustav, kojima su stvoreni uvjeti i uklonjene zapreke za uvođenje višestranačke parlamentarne demokracije u Hrvatskoj.
- Članovi SKJ u JNA ne prihvaćaju razbijanje SKJ na više partija, stajalište je Komiteta SKJ u JNA.

1991.
- Sa sjednice Predsjedništva SFRJ stiglo priopćenje u kojem je vidljiva velika razlika u stavovima republika, jedne budućnost vide u čvrstoj federaciji a druge se zauzimaju za izdvajanje u samostalne i suverene države i za konfederalni ugovor.

1992.
- Hrvatski Sabor donio Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu i osudio procese brojnim nevino osuđenim svećenicima i vjernicima od protunarodnog komunističkog režima. Donesena i Deklaracija o osudi uhićenja i umorstva dosljednog borca za hrvatsko državno pravo Andrije Hebranga.
- Sudionici izvanrednog skupa predsjednika vlada radne zajednice Alpe-Jadran posjetili Sisak i šokirani razaranjima toga hrvatskog grada. Samo sisačka rafinerija bila meta 24 napada neprijateljskog topništva, pri čemu je izazvano 8 većih požara.
- Dvanaest tisuća izbjeglih Iločana uputilo pismo uglednim svjetskim političarima u kojem traže njihovu pomoć da utječu na vladu Srbije da iseli Srbe iz njihovih kuća.
- Prikupljeni dokazi o pobunjenim hrvatskim Srbima koji su palili i ubijali po obrovačkom kraju, a 6 obrovačkih dužnosnika optuženo za ratne zločine.
- Vjekoslav Vidović razriješen dužnosti predsjednika Vrhovnog Suda Republike Hrvatske.

1993.
- Predstavnici HVO i Armije BiH dogovorili u Gornjem Vakufu nove točke sporazuma o primirju, po kojima bi se obje vojske počele povlačiti od 15. veljače u 8 sati.
- Američki predsjednik Bill Clinton zatražio od Njemačke da utječe na Hrvatsku kako bi se suglasila s produženjem mandata UNPROFOR-u, izjavio njemački ministar inozemnih poslova Klaus Kinkel.

1994.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj.
- U Vijeću sigurnosti UN postignut jasan konsenzus da za zračnu akciju NATO-a postoji uporište u rezolucijama UN, te da dodatno odobrenje Vijeća sigurnosti nije potrebno.
- Ured predsjednika HR Herceg-Bosne priopćio podatke o 152.117 prognanih Hrvata na prostoru BiH s danom 4. veljače 1994. godine.
- Buhine Kuće, naselje pokraj Viteza, ponovno su pod nadzorom HVO-a.
- Srbin Duško Tadić, osumnjičen za genocid i mučenje zarobljenika u logoru Omarska u BiH, uhićen u Munchenu.

1995.
- Francuska već pripremila dnevni red za trojni sastanak u Parizu Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića: međusobno priznanje (triju) država; potvrđivanje suglasnosti za mirovni plan za BiH; prihvaćanje kompromisa o "krajini"; suspenzija međunarodnih sankcija prema Srbiji i Crnoj Gori.
- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu upravitelja Europske unije u Mostaru Hansa Koschnika, te istaknuo hrvatsku potporu oživotvorenju Federacije BiH i njezine konfederacije s Hrvatskom, u kojem sklopu se mora gledati i pitanje Mostara, dok se Koschnik izjasnio za Mostar kao jedan grad, bez podjele na dva geta.
- Njemačka predlaže Hrvatskoj novi mandat UNPROFOR-a, jer bi povlačenje UNPROFOR-a bilo "katastrofalno po reputaciju UN-a i vodilo bi u sveopći rat", javlja iz Washingtona Associated Press.

1996.
- Ministar obrane Gojko Šušak, ekskluzivno za "Večernji list", izjavio da je najvažniji rezultat njegova posjeta SAD-u to da će SAD na redovitom ministarskom sastanku Vijeća NATO-a pokrenuti primanje Hrvatske u program NATO-a "Partnerstvo za mir".

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.