27. lipnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 27. lipnja u Domovinskom ratu.

1991.
- JNA napala Sloveniju.
- Slovenija opozvala svoje predstavnike u saveznim organima, a Janez Drnovšek povukao se s funkcije člana Predsjedništva SFRJ.
- Republika Hrvatska zatražila od JNA da se povuče u vojarne i da više ne sprječava organe rada i sigurnosti u slamanju oružane pobune i terorizma u Hrvatskoj, jer, u protivnom, organi MUP-a i Zbora narodne garde suprotstavit će se jedinicama Armije.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman imenovao general-pukovnika Martina Špegelja za zapovjednika Zbora narodne garde.
- U Osijeku tenkovi JNA gazili automobile po ulicama, a oficiri pucali na građane.
- Savezno izvršno vijeće predložilo moratorij od četiri mjeseca na primjenu svih odluka koje se odnose na odcjepljenje i razdruživanje.
- Velik zaokret američke politike: Bijela kuća podržava nacionalne težnje Hrvatske i Slovenije za autonomijom i suverenitetom, no do nove zajednice mora doći mirnim putem.

1992.
- Unatoč prisutnosti UNPROFOR-a u sektoru JUG, okupator nastavlja sa zlodjelima i progonom preostalog hrvatskog pučanstva.
- Otkrivene masovne grobnice žrtava srpskih zločina u okolici Mostara.
- Na vinkovačkom području dosad poginulo oko 400 vojnika i civila, ali ta brojka nije konačna, jer 1.123 osobe vode se kod Crvenog križa kao nestale.
- U svom izvještaju glavni tajnik UN Boutros Ghali prvi put javno naglasio da je srpska strana glavni krivac za rat i ultimativno zatražio od srpskih snaga da najkasnije do danas prekinu napade na Sarajevo i povuku topništvo koje ugrožava zračnu luku.
- Ne mali zahtjevi Ghalija prema Hrvatskoj kad su u pitanju "ružičaste zone".
- Šefovi država i vlada EZ u Lisabonu objavili dosad najoštrije upozorenje Beogradu.

1993.
- U posljednjih nekoliko dana na širem sinjskom području neprijatelj iz svojih uporišta u Baljicama, Otišiću i Laktacu sve češće napada položaje hrvatskih branitelja a u dva navrata ispalio po šest raketa iz "ognja".
- Profesorica pravnog fakulteta Sveučilišta u Michiganu dr. Catharine A. Mackinon tužila Radovana Karadžića Gradskom sudu u New Yorku.
- U muslimanskoj agresiji do sada prognano 40 tisuća Hrvata iz srednje Bosne.

1994.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio ministra vanjskih poslova Republike Italije Antonija Martija i tom prilikom izrazio nadu da e srpska okupacija područja Republike Hrvatske riješiti na miran način.
- Logorašica zloglasnog logora Omarska kod Prijedora Jadranka Cigelj, dobitnica francuske nagrade "Ludovic Trarieux", koje je prvi nosilac 1985. bio Nelson Mandela, Haaškom sudu podnijela tužbu protiv Predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i predsjednika tzv. republike srpske Radovana Karadžića.
- Radovan Karadžić, u Beogradu, rekao novinarima da, ako se u BiH želi postići mir, svjetske sile to moraju platiti tako da za teritorijalne ustupke Srbima plate 7 milijardi dolara.

1995.
- UN ne može potvrditi ni opovrgnuti nazočnost jugovojske na okupiranih hrvatskim područjima, zbog ograničenog kretanja koje mu nameću pobunjeni hrvatski Srbi, izjavio glasnogovornik UN-a u Zagrebu Christopher Gunness.
- Još jedna podvala Beograda Francuskoj? - najavljeno otvaranje "ureda republike srpske krajine" u Parizu.
- Na summitu EU-a u Cannesu predstavljena "nova" mirovna inicijativa za prostor bivše Jugoslavije, no politički komentatori smatraju da u njoj nema ništa novoga.

1996.
- Nakon pet godina, iz Vinkovaca krenuo prvi vlak prema podunavskom istoku - do Tovarnika.
- Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske objavilo službeni popis imena osoba na koje se ne odnosi Zakon o oprostu. U Županijskom sudu u Osijeku i Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku vodi se postupak protiv 811 osoba. Popis osoba za koje nema oprosta nije konačan.
- SAD objavile da je vlada BiH odlučila ispuniti zahtjev iz Daytonskog mirovnog sporazuma i prekinuti vojnu i obavještajnu suradnju s Iranom, te poslati kući iranske gerilce.
- U Haagu počelo javno preslušavanje u slučajevima Karadžić i Mladić. Optužnice obojicu terete za najteže ratne zločine, uključujući genocid i zločine protiv čovječnosti.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.