28. kolovoza u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 28. kolovoza u Domovinskom ratu.

1990.
- Biro za štampu Predsjedništva SFRJ prosvjedovao što je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u Splitu otvorio Prvenstvo Europe u atletici, jer je to "pravo predsjednika države", u ovom slučaju predsjednika Predsjedništva SFRJ dr. Borisava Jovića.

1991.
- TV kamerman HTV studija Osijek Željko Kaić ubijen, a njegov kolega Dragan Krička teško ranjen kada je JNA na njih otvorila artiljerijsku vatru dok su snimali TV prilog.
- Hrvatski predsjednik Tuđman razgovarao u Parizu s francuskim predsjednikom Mitterrandom o agresiji na Hrvatsku.
- Hrvatska Vlada formirala Republički krizni štab.
- JNA uz pomoć srpskih terorista iz okolnih sela bombardirala Vukovar. Grad je potpuno opkoljen. - Dvadeset i sedam JNA vojnika različitih nacionalnosti predalo se u hrvatskom gradu Slavonski Brod na rijeci Savi.
- JNA i srpski teroristi napali Skradin i okolna sela u pokušaju zauzimanja pristupa Jadranskom moru.
- Predsjednik Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović na audijenciji kod Pape Ivana Pavla II.
- Ministarsko vijeće EZ-a na sastanku u Bruxellesu prihvatilo Deklaraciju o Jugoslaviji.
- Velikosrpski agresori pucali po Starom Likom Osiku i crkvi sv. Josipa.

1992.
- Odlukom ministara Zapadnoeuropske unije 5.250 vojnika bit će stavljeno na raspolaganje UN radi provođenja plana zaštite humanitarnih konvoja u BiH.
- Bijela kuća pozdravila rezultate Londonske konferencije.
- Bosanska Posavina pod stalnim udarom neprijatelja - borbe za svaki pedalj zemlje.

1993.
- U Grudama proglašena Hrvatska Republike Herceg-Bosna, a predsjednik Republike do izbora mr. Mate Boban.
- Zastupnički dom Sabora Hrvatske Republike Herceg-Bosne u Grudama zaključio da se predloženi ženevski dokumenti prihvaćaju uz uvjet da ih prihvate i Muslimani i Srbi.

1994.
- Držim da je ključ rješenja okupiranih područja Hrvatske u Beogradu - rekao jučer na Hrvatskoj televiziji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

1995.
- U zločinačkom srpskom artiljerijskom napadu s Trebevića na središte Sarajeva ubijeno 33, a ranjeno 57 civila. Jedan projektil pogodio prostor ispred tržnice Markale, samo tridesetak metara od mjesta gdje su isti zločinci 6. veljače 1994. granatom ubili 69, a ranili 200 civila.
- Pregovori na Debelom brijegu o korištenju vode s izvorišta Plata za potrebe Herceg Novog nisu održani, jer predstavnici Crne Gore i predstavnici Srba iz istočne Hercegovine u dogovoreno vrijeme nisu se pojavili. Umjesto pregovora srpski vođa iz Trebinja, Vučurević odlučio pojačati topnički napad na šire dubrovačko područje.
- Pad srpske "krajine" izazvao sukob u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Na biskupskoj konferenciji militantna frakcija pod vodstvom crnogorskog metropolita Amfilohija zatražila od Crkve da se založi za protjerivanje svih Hrvata iz Srbije. No, treba ih protjerati iz kuća uz pjesmu i glazbu, u skladu s poslovičnom srpskom gostoljubivošću, dodao je Amfilohije, piše bečki "Der Standard".

1996.
- Samo 98 imena i prezimena s hrvatskog popisa nestalih i zatočenih upisano na listi od 1.150 identificiranih i neidentificiranih Hrvata poginulih u Vukovaru 1991., koju je u Zagrebu predala jugoslavenska komisija za nestale osobe hrvatskoj Komisiji za zatočene i nestale.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.