Akvedukt u Segoviji – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Glavna fasada na Trgu akvadukta u Segoviji

Akvedukt u Segoviji je starorimski akvedukt sagrađen za rimskih careva Klaudija i Trajana (1.-2. st.); jedan od najbolje očuvanih u svijetu. On je najpoznatiji simbol Segovije i ovjekovječen je na njegovom grbu.

Povijest i odlike

Izvorno dug 18 kilometara s razlikom visine od 1 km, danas je sačuvano oko 1.200 metara s 166 lukova na 120 pilona na dva kata, s najvećom visinom od 35, 1 m. Izvorno je u padu od 1% donosio vodu u Segoviju s izvora rijeke Acebeda, 18 km od grada. Bio je izgrađen od 20,400 velikih granitnih blokova, bez betona. Kako je korišten sustav hvataljki za podizanje kamenja na velike visine, vidljiva su udubljenja na kamenju. Prema legendi ta udubljena se nazivaju "đavoljim stopama"^[1]

Obnovljen je u 16. st. za vladavine kralja Ferdinanda I. Aragonskog kada su postavljene skulpture u središnjim nišama gradskog dijela akvedukta.

Akvadukt i dan danas napaja grad vodom, ali su udaljeni dijelovi zamijenjeni vodovodnim cijevima. God. 1974., obilježena je 2000 obljetnica akvedukta postavljanjem komemorativne plakete^[2], a 1985. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Od 1997. godine traje njegova opsežna obnova.

Sačuvani dio akvadukta iz zraka
Akvadukt viđen s trga Plaza de la Artillería
Granitni lukovi odozdo
Pogled na akvedukt noću
Detalj obnovljenog luka

Bilješke

↑ Legenda kaže da je djevojka koja je morala svaki dan putovati na izvor po vodu obećala svoju dušu onome koji vodu dovede u grad. Đavo je izgradio akvedukt, ali nije stigao postaviti posljednji kamen na vrijeme i djevojka je sačuvala dušu.
↑ Natpis kaže: IT CLAVDIVS PONT MAX VIII COS III PP IMP TRIBVNICIA potestatis VIIII OMNIVM fecit

Poveznice

Vanjske poveznice

Club de Amigos del Acueducto ("Klub prijatelja akvedukta"). Kolekcija brojnih fotografija i modela akvedukta širom svijeta.

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]