Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sućuraj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 289313 od 3. studeni 2021. u 22:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina
Lokacija općine Sućuraj unutar županije

Sućuraj (tal. San Giorgio) je općina u Hrvatskoj, na istočnom kraju otoka Hvara.

U mjestu postoji osnovna škola, pošta, bankomat, ambulanta, mjenjačnica, helidrom za hitne intervencije, lučka ispostava, tri prodavaonice i jedna slastičarnica.

Općinska naselja

U sastavu općine su 3 naselja (stanje 2006), to su: Bogomolje, Selca kod Bogomolja i Sućuraj.

Zemljopisni položaj

Datoteka:Sucuraj.jpg
Panorama Sućurja
Sućuraj gledan s Pelješca

Sućuraj se nalazi na istočnoj punti (rtu) otoka Hvara, 3 NM (5 km) udaljen od kopna, a 77 km od grada Hvara.

Do Sućurja se najlakše dolazi trajektom iz Drvenika na Makarskom primorju. Trajekt plovi 25 minuta, zimi prometuje 3-4 puta dnevno, a ljeti 10-15 puta dnevno. Kad se iskrcate iz trajekta već ste u Sućurju, trajektno pristanište je jako blizu centra mjesta. Drvenik je smješten uz Jadransku cestu 86 km jugoistočno od Splita i 120 km sjeverozapadno od Dubrovnika.

Do Sućurja se može doći i tako da u Splitu uđete na trajekt do Starog Grada, a onda cestom do Sućurja, ali to je mnogo duži, skuplji i naporniji put.

Uprava

Općinom Sućuraj upravlja načelnik općine te općinsko vijeće.

Općina Sućuraj osnovana je Napoleonovim dekretom od 25. travnja 1811. godine. Grb općine je sv. Juraj na konju koji ubija zmaja. Po ovom svecu mjesto je i dobilo ime (sut + Juraj = Sućuraj).

U općini postoji i turistička zajednica.

Povijest i kultura

Sućuraj postoji već više od 2300 godina i kroz svoju povijest je više puta do temelja uništavan i ponovo obnavljan. Prvi poznati stanovnici Sućurja bili su Iliri, a njihova kraljica Teuta imala je u 3. stoljeću prije Krista ovdje svoj dvorac. U 7. i 8. st. Sućuraj su naselili Hrvati, koji u njemu žive do današnjih dana.
Prvo je bio dijelom Neretvanske kneževine, a poslije je bio dijelom kraljevine Dalmatinske Hrvatske. Kroz povijest u Sućurju su se mijenjali razni gospodari i razne države: Iliri, Rimljani, Hrvati, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani... Samo u 20. stoljeću Sućuraj je bio u 6 različitih država.

Najstarija dobro sačuvana građevina u Sućurju je stari augustinski (danas franjevački samostan). Kada je točno sagrađen, nije poznato, ali se zna da je prvi put obnavljan 1309., a posljednji put 1994. godine. Sućuraj je dobio ime po crkvi sv. Jurja koju spominje Hvarski statut iz 1331. god. (ta crkva je srušena krajem 19. st., kada je napravljena nova). Velik broj stanovnika u Sućuraj dolazi s primorja u 15. stoljeću bježeći pred Turcima. Iz tog vremena do danas je sačuvana barokna crkva sv. Ante iz 1663. godine. Djelomično je sačuvana i stara venecijanska tvrđava ("fortica") iz 1613. godine.
U Sućurju se nalazi i spomenik pisan hrvatskom ćirilicom, postavljen 1655.. Kod Sućurja je 1916. godine francuska podmornica potopila putničko-teretni brod male obalne plovidbe P/B Dubrovnik. Ostatci su danas arheološka baština i zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[1]

Sućuraj je bio jednim od najjačih uporišta antifašizma na otoku Hvaru, jer su brojni tamošnji mještani otišli u partizane, odnosno pomagali iste.

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • OŠ "Ante Anđelinovića" - osnovana 1828.

Gospodarstvo

Stanovništvo u Sućurju živi uglavnom od turizma, ribarstva i poljoprivrede.

Turizam

Zahvaljujući izuzetno ugodnoj klimi i prekrasnoj prirodi Sućuraj posjećuju brojni turisti. U mjestu postoji hotel, auto-camp, privatni smještaj i 10-ak ostalih ugostiteljskih objekata (restorani, caffe-barovi, konoba, pizzeria, slastičarna...).

U blizini centra mjesta nalaze se dvije plaže. S južne strane je pješčana plaža Česminica, a sa sjeverne Bilina. Oko Sućurja nalaze se brojne lijepe i slikovite uvale. Najslikovitija uvala s južne strane je Perna, a sa sjeverne Mlaska. Obje uvale imaju lijepe pješčane plaže. U Mlaskoj je auto-camp (s FKK dijelom) do kojeg vodi 4 km duga cesta. 10 km od Sućurja s južne strane nalazi se uvala Mrtinovik (lokalni naziv Mrtnovik).

U mjestu postoji turistička zajednica, hotel, a privatni iznajmljivači nude brojne sobe, apartmane i pansione. Desetak ugostiteljskih objekata turistima, putnicima u prolazu i mještanima u svako doba nude hranu, piće i zabavu. Nekoliko prodavaonica nudi velik izbor raznih artikala, u Sućurju može se pronaći sve što može zatrebati tijekom odmora.

Zahvaljujući brojnim raznolikim plažama u Sućurju svaki gost može pronaći nešto za sebe. Može se birati da li dan provesti na plaži uz centar mjesta ili pronaći neki skriveni kutak samo za sebe. Naime, mjesto Sućuraj ima više od 20 km obale sa sjeverne i južne strane otoka, uglavnom netaknute prirode. U Sućurju se organiziraju izleti i fish-picnici brodovima u susjedna mjesta na Makarskom primorju, poluotoku Pelješcu i otoku Korčuli. Obilazak otoka Hvara moguć je automobilom ili redovitim autobusnim linijama.

Sućuraj je idealno mjesto za uživanje u prekrasnoj prirodi, ribolov, ronjenje, podvodni ribolov. Zbog dobre luke odredište je mnogih jahtaša koji krstare Jadranom.

Ribarstvo

Sućurani su od davnine poznati kao vrsni ribari. Ta tradicija nastavlja se i danas: Sućuraj ima ribarsku flotu od 10 većih ribarskih brodova. Sućuranski ribari kočare po čitavom Jadranu, a njihov ulov prodaje se u mnogim Hrvatskim gradovima i izvozi u Europsku uniju.

Osim kočama, mnogi Sućurani ribare u okolici Sućurja manjim ribarskim brodovima. Skoro svaka obitelj u Sućurju ima čamac i svi se povremeno sportski i za svoje potrebe bave ribolovom. Sućuraj ima dobru luku (porat) koja je zaklonjena od svih vjetrova i puna manjih i većih plovila.

U Sućurju postoji pogon za soljenje srdela, a sućuranske slane srdele prodaju se u cijelom svijetu. U mjestu postoji i tvornica riblje mlađi, a u uvali Mrtnovik nalazi se ribogojilište.

Poljoprivreda

Sućurani se bave i tradicionalnom mediteranskom poljoprivredom. Sućuraj je poznat po kvalitetnom maslinovom ulju i vinu. U mjestu postoje dvije uljare, skoro svaka obitelj ima kvalitetnog maslinovog ulja barem za svoje potrebe, a dio se i prodaje.

Većina Sućurana ima svoje vinograde i konobe u kojima proizvodi dobro vino za svoje potrebe i za turiste. U Sućurju postoji vinarija koja proizvodi kvalitetno bijelo i crno vino (Plame i Oka vina) i više vrsta tradicionalnih rakija. Ima i smokava, a sućuranske suhe smokve posebno su kvalitetne.

U Sućurju rastu limuni, naranče i mandarine, te ostale poljoprivredne kulture koje stanovnici uzgajaju pretežno za vlastite potrebe. Sućurani se bave pčelarstvom i proizvode kvalitetan med.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Sućuraj ima 463[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 96,11%[4], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 86,39% čine pripadnici katoličke vjere.[5]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[6]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:900 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.





PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 435
bar:1869 from:0 till: 519
bar:1880 from:0 till: 520
bar:1890 from:0 till: 671
bar:1900 from:0 till: 714
bar:1910 from:0 till: 781
bar:1921 from:0 till: 850
bar:1931 from:0 till: 705
bar:1948 from:0 till: 559
bar:1953 from:0 till: 589
bar:1961 from:0 till: 585
bar:1971 from:0 till: 466
bar:1981 from:0 till: 427
bar:1991 from:0 till: 422
bar:2001 from:0 till: 387





PlotData=

bar:1857 at: 435 fontsize:S text: 435 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 519 fontsize:S text: 519 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 520 fontsize:S text: 520 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 671 fontsize:S text: 671 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 714 fontsize:S text: 714 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 781 fontsize:S text: 781 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 850 fontsize:S text: 850 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 705 fontsize:S text: 705 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 559 fontsize:S text: 559 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 589 fontsize:S text: 589 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 585 fontsize:S text: 585 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 466 fontsize:S text: 466 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 427 fontsize:S text: 427 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 422 fontsize:S text: 422 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 387 fontsize:S text: 387 shift:(-10,5)





TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Kultura

Mjesto ima nekoliko slikara – amatera.

Šport

Poveznice

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Kulturna baština Gordana Tudor: Parobrodarski promet u splitskom okružju za vrijeme Prvoga svjetskog rata, br.40 prosinac 2015., str. 108
  2. "SUĆURAJ – Podvodna nalazište »Ostaci brodoloma parobroda Dubrovnik«". topohvar.at. https://www.topohvar.at/orte/su/su-pv-03-1/ Pristupljeno 29. travanj 2021. 
  3. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  4. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  5. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  6. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr