Sveta Nedjelja | |
---|---|
Sveta Nedjelja na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
Općina/Grad | Hvar |
Nadmorska visina | 0 - 200m m |
Zemljopisne koordinate | 43°08′10″N 16°35′20″E / 43.136°N 16.589°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 148 |
Pošta | 21465 Jelsa |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Sveta Nedjelja
|
Sveta Nedjelja (po mjesnom čakavskom narječju: Svijeta Nedija) je mjesto na otoku Hvaru. Nalazi se na južnoj strani otoka Hvara, a administrativno pripada gradu Hvaru.
Zanimljivosti
Oko 3 km ispred obale mjesta su hridi Lukavci (2 niska otočića), sa svjetionikom.
Smješteno je pod najvišim otočnim vrhom - sv. Nikolom, ispod špilje naseljene već u neolitiku, unutar koje se u renesansno doba smjestio mali augustinski samostan (ugašen 1787.), od kojega je ostala samo crkvica. Zahvaljujući upravo savršenom zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima, na kosim i osunčanim obroncima otoka Hvara na kojima izvrsno uspijeva vinova loza. U Svetoj Nediji se prave najbolje vrste hvarskih crnih vina, kao što se u Zavali proizvode najbolja bijela.
Zaštitnica Svete Nedjelje je Gospa od Centure (Gospa od presvetog pasca) koju mještani štuju i koja čuva selo sveg zla, spomendan Gospi je uvijek Nedjelja iza svetog Augustina (28. kolovoz) čiji se kip također nalazi u mjesnoj crkvi. Na svetog Augustina se održava procesija oko sela i na sv. misu dođu svi svećenici sa otoka Hvara. Na Gospu od centure se također odvija procesiaj oko sele te uvečer bude fešta na mjesnom trgu. Župna crkva posvećena je Svetom Spiridiunu čiji se spomendan slavi (14. studenog).
Pod selom je dojmljiva plaža, a u okolici se nalaze brojne šljunčane plaže i skrovite uvale. U neposrednoj blizini Svete Nedilje postoje brojni uređeni smjerovi za slobodno penjanje koje pohode brojni zaljubljenici ovog športa iz cijelog svijeta.
Povijest
Sveta Nedjelja je bila metom napada u velikosrpskoj agresiji. Gađala ju je JRM, nakon izgubljene bitke u Splitskom kanalu. [1][2]
Stanovništvo
Mjesto je imalo svoje uspone i padove te je najviše stanovnika bilo na početku 20. stoljeća. Broj stanovnika se za vrijeme ljeta poveća za 200% zbog vikendaša i turista.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:300 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:50 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:25 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 180 bar:1869 from:0 till: 0 bar:1880 from:0 till: 221 bar:1890 from:0 till: 267 bar:1900 from:0 till: 284 bar:1910 from:0 till: 221 bar:1921 from:0 till: 221 bar:1931 from:0 till: 232 bar:1948 from:0 till: 245 bar:1953 from:0 till: 242 bar:1961 from:0 till: 226 bar:1971 from:0 till: 178 bar:1981 from:0 till: 146 bar:1991 from:0 till: 141 bar:2001 from:0 till: 148 bar:2011 from:0 till: 136
PlotData=
bar:1857 at: 180 fontsize:S text: 180 shift:(-10,5) bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5) bar:1880 at: 221 fontsize:S text: 221 shift:(-10,5) bar:1890 at: 267 fontsize:S text: 267 shift:(-10,5) bar:1900 at: 284 fontsize:S text: 284 shift:(-10,5) bar:1910 at: 221 fontsize:S text: 221 shift:(-10,5) bar:1921 at: 221 fontsize:S text: 221 shift:(-10,5) bar:1931 at: 232 fontsize:S text: 232 shift:(-10,5) bar:1948 at: 245 fontsize:S text: 245 shift:(-10,5) bar:1953 at: 242 fontsize:S text: 242 shift:(-10,5) bar:1961 at: 226 fontsize:S text: 226 shift:(-10,5) bar:1971 at: 178 fontsize:S text: 178 shift:(-10,5) bar:1981 at: 146 fontsize:S text: 146 shift:(-10,5) bar:1991 at: 141 fontsize:S text: 141 shift:(-10,5) bar:2001 at: 148 fontsize:S text: 148 shift:(-10,5) bar:2011 at: 136 fontsize:S text: 136 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Prema popisu stanovnika iz 2011., Sveta Nedjelja ima 136 stanovnika.
Od najčešćih prezimena (Plenković, Milatić...), neka su podrijetlom iz Svirča na sjevernoj strani otoka Hvara.
Prometna povezanost
U davna vremena, u sv. Nedilju se sa sjeverne strane otoka moglo doći samo poljskim putem, preko sv. Nikole. Naknadno je napravljen tunel Zavala-Pitve, koji je do nedavno bio jedina veza sa ostatkom Hvara. No, nedavno je probijena i makadamska (za sada) cesta koja spaja sv. Nedilju i uvalu Dubovicu, tj. južni ulaz u tunel koji spaja gradove Hvar i Stari Grad, zbog čega sv. Nedilja polako izlazi iz prometne izolacije.
Šport
- NK Južnjak, dvostruki prvak Hvarske nogometne lige, mnogostruki doprvak
- Zlatan Otok, boćarski klub
- "Šuplja stina", slobodno penjanje
Gospodarstvo
Mještani Svete Nedjelje se bave vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom, žanju lavandu i ružmarin te u lambiku proizvode eterična ulja, mještani se također mnogo bave turizmom od čega dobiju najveće prihode. Turizma čak ima i tijekom zimskog vremena jer se Sveta Nedjelja nalazi podno najvećeg vrha sv. Nikole pa turisti dolaze planinariti te se također u Svetoj Nedjelji nalazi i slobodno penjanje "Šuplja stina". Jedan od najpoznatijih hrvatskih, ali i svjetskih vinara Zlatan Plenković, napravio je lučicu za brodove do 30 metara u kojoj se nalazi kafić, restaurant, dječje igralište, bazen za djecu te plaža i prostor za kupanje.
Poznate osobe
- Tin Kolumbić, hrvatski književnik
- Zlatan Plenković, hrvatski vinar
- Zlatan Plenković (dominikanac), svećenik, književnik, [4][5]
- Ivan Paršić, svetonediljski iseljenik koji je darovao crkvi oltar, sufinancirao groblje te sagradio kapleu Gospi od Zdravlja [6]
- Juraj Paršić, istaknuti katolički svećenik, politički uznik
- Rando Paršić, istaknuti katolički svećenik, pisac, teolog, prevoditelj, politički uznik
- Ivo Šćepanović, hrvatski novinar
- Neda Makjanić-Kunić, modna kreatorica
- prof. dr.sc. Berislav Makjanić, meteorolog, predstojnik Geofizičkog zavoda PMF Sveučilišta u Zagrebu
Izvori
- ↑ Domovinski rat
- ↑ Hrvatski radio - Radio Split, emisija, povodom obljetnice napada 15. studenoga 2013.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Dominikanci Dominikanci i krunica - predavanje u Gružu
"Još od 16. stoljeća ... a hrvatski su dominikanci rado pisali kruničarske molitvenike i priručnike, te razne knjige, pjesme, razmatranja i skladbe o krunici. U tome su se od 16. stoljeća nadalje posebno istaknuli Pavao Zizerić, Vinko iz Bosne, Arkanđeo Gučetić, Josip Marija Oreb, Anđeo Marija Miškov, Jerko Vlahović, Jordan Viculin, Zlatan Plenković i mnogi drugi...." - ↑ Slobodna Dalmacija Siniša Vuković: Raspjevane hvarske poetese, 2. travnja 2003.
- ↑ [1] Ivan Paršić
"' 'Kapelu je, prema župnikovim riječima, zavjetno još 1901. podigao pok. Ivan Paršić. Živio je u Americi, ali unatoč tome nije gubio vezu s rodnim krajem, o čemu svjedoči i to da je za crkvu sv. Spiridiona također darovao kameni oltar, a djelomično sufinancirao i izgradnju mjesnoga groblja.' '"
|