1. kolovoza u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271507 od 31. listopada 2021. u 12:14 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 1. kolovoza u Domovinskom ratu.

1991.
- Na Izvanrednoj sjednici hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, ministar Ivan Vekić poziva sve vojno sposobne građane koji su bili prisiljeni otići iz svojih gradova da se pridruže pričuvnim postrojbama Hrvatske vojske.
- Stotine Hrvata iz Aljmaša, Dalja i Erduta pobjeglo u Osijek nakon što su ih srpski teroristi istjerali iz njihovih domova.
- Srpske neregularne jedinice i JNA puna dva sata bombardirali Vukovar i Borovo Naselje.
- Srpski teroristi minobacačima napali Sunju.

1992.
- Makedonija podnijela zahtjev za članstvo u UN.
- Izbori u Hrvatskoj. Biraju se predsjednik Republike i 124 zastupnika u hrvatskom Saboru.

1993.
- U sadašnjim uvjetima UNPROFOR nije kadar zaštititi maslenički most od razaranja, rekao novinarima u Zagrebu zapovjednik UN za bivšu Jugoslaviju general Jean Cot.
- U Doljanima kod Jablanice muslimanska vojska učinila masakr nad Hrvatima - ubijeno više od 50 civila i vojnika.
- Oko 3.000 prognanih Hrvata iz Bugojna stiglo u Tomislavgrad, izvijestilo Visoko povjereništvo UN za izbjeglice u Sarajevu.

1994.
- Grčki ministar vanjskih poslova Karolos Papoulias izjavio jučer novinarima u Ateni da je moguć skori susret Tuđman i Milošević u Grčkoj.
- Predsjednik samozvanog parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik nagovijestio mogućnost organiziranja referenduma o mirovnom planu kontaktne skupine, javlja France presse.
- Nakon što je Milošević prihvatio mirovni plan kontaktne skupine, Vuk Drašković je kao prvi od oporbenih vođa podržao srbijanskog predsjednika, dok ga je Vojislav optužio za izdaju i kapitulaciju.
- Bivši čuvar logora Sušica u blizini Vlasenice izjavio za "New York Times" da su egzekucije nad Muslimanima u tom logoru provođene svake noći, a zapovjednik mu je bio "major jugoslavenske vojske".

1995.
- Hrvatska neće pregovarati s ratnim zločincima i neće pregovarati ni o čemu drugom osim o reintegraciji okupiranih područja u svoj ustavno-državni poredak, komentira uspjehe hrvatskih snaga na oraškom i glamočkom području i Splitsku deklaraciju "Večernji list".
- Veleposlanik SAD u Hrvatskoj Peter Galbraith izjavio, nakon razgovora s predsjednikom Tuđmanom na Brijunima, da su napadi hrvatskih Srba na bihaćko područje potpuno bespravni te da, u duhu Splitske deklaracije, međunarodna zajednica podupire legitimnost hrvatsko-bošnjačkog saveza.
- Glasnogovornik UNPROFOR-a Aleksandar Ivanko izjavio u Sarajevu da se u zapadnoj Bosni sada uz Mladića nalaze još tri generala bosanskih Srba - Milovanović, Tolimir i Gvero - koji imaju zadaću učvrstiti poljuljane pozicije Karadžićeve vojske.

1996.
- Predsjednik Tuđman otputovao, na poziv američkog predsjednika Billa Clintona, u Washington u službeni posjet, kako bi se razmotrili problemi oko provedbe daytonskih sporazuma.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.