Ivan Vekić
| Ivan Vekić | |
|---|---|
| Ivan Vekić
| |
| Ministar unutarnjih poslova | |
| trajanje službe 31. srpnja 1991. – 15. travnja 1992. | |
| Prethodnik | Josip Boljkovac |
| Zastupnik u 1. sazivu Hrvatskog sabora | |
| Nasljednik | Ivan Jarnjak |
| Rođenje | 18. listopada 1938. |
| Smrt | 17. prosinca 2014. |
| Politička stranka | HDZ, Hrvatska straža |
| Zanimanje | pravnik |
Ivan Vekić (Poljica Kozička kod Vrgorca, 18. listopada 1938. – Osijek, 17. prosinca 2014.) bio je hrvatski političar, pravnik, književnik i jedan od osnivača HDZ-a 1989. Osim političkim djelovanjem bavio se i književnošću.[1]
Životopis
Rođen je 18. listopada 1938. u Poljicama Kozičkim (između Vrgorca i Imotskog), zaselak Vekići.
Godine 1941. došao je s obitelji u Podravinu, seoce Zrinj.
Preživio je Bleiburške repatrijacije, tijekom kojih je zbog tegoba umrla njegova najmlađa sestra, dvogodišnja Smiljana. Nakon dolaska nove vlasti s obitelji koloniziran je u selo Kravice, u kuću protjeranoga Nijemca, gdje je sa starijim bratom Nedjeljkom završio osnovnu školu, a potom i Gimnaziju „Ivo Lola Ribar” s izvrsnim uspjehom. Budući da su oba brata bili podareni stipendijama, nastavili su školovanje na Sveučilištu u Zagrebu. Nedjeljko je Vekić završio agronomiju i nastavio svoj rad na Poljoprivrednom institutu u Osijeku (gdje dostiže zvanje doktora znanosti), a Ivan je završio Pravni fakultet i odlučio se za odvjetništvo.[2][3]
Jedan je od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice.
Kao kandidat s izborne liste HDZ-a, u razdoblju od 1990. do 1992. obnašao je dužnost zastupnika u Saboru.
Od 31. srpnja 1991.[4] do 15. travnja 1992.[5] bio je drugi ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske; prethodnik mu je bio Josip Boljkovac, a nasljednik Ivan Jarnjak.
Nakon prestanka profesionalne političke karijere, nastavio je raditi kao odvjetnik.[6]
Poslije Domovinskoga rata podigao je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) protiv generala armije Veljka Kadijevića zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, tijekom njegova mandata glavnoga zapovjednika u Jugoslavenskoj narodnoj armij (JNA). Tijekom osam godina nastupila ja zastara, a na dio kaznene prijave o genocidu nikad nije odgovoreno, niti je prijava odbačena.[2]
Na 23. obljetnici osnivanja HDZ-a, 18. lipnja 2012. osvrnuo se na vlast Kukuriku koalicije izjavivši: „Hrvatska je zaslužila pravičnu i poštenu vlast, a ova današnja to nije.”[7]
U kontekstu ozbiljnog neslaganja s vodstom HDZ-a kojemu je na čelu bio Ivo Sanader imao je priliku, svjedoči osobno Vekić, 2004. godine u novinama pročitati da više nije član te stranke u čijem je osnivanju sudjelovao 1989. godine: pisanu odluku o isključenju iz stranke, navodi, nije od HDZ-a nikada dobio.[8]
Jedan je od osnivača (2010.) i predsjednika stranke Hrvatska straža.[9]
Umro je 17. prosinca 2014. u Osijeku, u bolnici, u svojoj 76. godini života.[10] Sprovod je održan 19. prosinca 2014. na groblju u prigradskom naselju Višnjevcu. Pogrebu su nazočili predstavnici braniteljskih udruga, HDZ-a i mnogobrojni građani.[11] Osim najviših državnih dužnosnika, pogreb su ignorirali i mnogi hrvatski mediji.[12] U jeku prosvjeda hrvatskih branitelja u Savskoj 66 u Zagrebu,[13] Josip Klemm je izjavio: „Posebno sam žalostan jer se i na današnji dan pokopa Ivana Vekića pokazalo da se ne poštuju hrvatski domoljubi koji su sudjelovali u stvaranju Hrvatske jer nitko iz Vlade nije bio na sprovodu ratnog ministra unutarnjih poslova.”[11]
Nakon objave o Vekićevoj smrti na YouTubeu objavljen je videozapis In Memoriam – Ivan Vekić, 1938. – 2014., koji sadrži Vekićev javni govor s osnivanja Hrvatske demokratske zajednice u Velikom Rastovcu 2. veljače 1991. iz arhive Marinianis TV.[14]
Književni rad
Godine 2000. otišao je u mirovinu, a od 2004. sve se ozbiljnije bavi književnošću; njegov roman Polje puno krizantema iz 2012. bio je te godine 4. najčitaniji roman u Hrvatskoj.[15]
U godini smrti, objavio je roman Peta zapovijed: Roman o Domovinskom ratu.[16] Roman je posvećen „zaboravljenim suborcima”, a predgovor je pisao Ivan Tolj. Roman je promoviran u Šibeniku 22. rujna 2014. u sklopu obilježavanja 23-godišnjice Rujanskoga rata, a promocija se održala u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.[17] Druga promocija romana Peta zapovijed održala se u Vrgorcu, 26. rujna 2014., a na promociji je bio velik broj ljudi jer je to bio Vekićev rodni kraj. Na promociji je izjavio: „Školovani ljudi su najveće kukavice u Hrvatskoj, osim liječnika koji su bili u postrojbama i dali doprinos u Domovinskom ratu”, kritizirajući dio hrvatske inteligencije koja prigovara da nije uzela puške u ruke kada je trebalo braniti zemlju.[18] Treća promocija romana, održana je 17. studenoga 2014. u Osijeku u Domu HV-a. Promociju knjige organiziralo je Osječka podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.[19] Bilo je to posljednje obraćanje Vekića hrvatskoj javnosti.
O svom književnom radu izjavio: „O čemu god da pišem i govorim, oslanjam se samo na svoju istinu, jer pišem i govorim samo o istinitim događajima i pravim ljudima. Ništa u mojim knjigama nije piščeva fikcija ili izmišljen lik.”[2]
Osobni život
Ivan Vekić bio je oženjen Ružom Vekić, r. Uršanić. Imao je sina Vjekoslava Vekića (1964. – 1990.), koji je preminuo u prometnoj nezgodi.
Djela
- Da se ne zaboravi: zbornik radova Drugog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Vukovar, 16. i 17. lipnja 2001., Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, 2002., ISBN 953-97340-4-5
- Koraci u povijest: sjećanja i događaji, Osijek, 2004., ISBN 953-99645-0-4
- Priče "Između četiri zida" (suautori Simo Đamić, Darko Janković, Ante Nazor), Posavska Hrvatska, Publicum; Slavonski Brod, 2008., ISBN 978-953-6357-70-3
- Polje puno krizantema, (roman, 266 stranica), vlastita naklada: Osijek, 2010., ISBN 978-953-99-645-3 nevaljani ISBN-3 [20] (4. najčitaniji roman u Hrvatskoj 2012. prema podatcima Hrvatskog knjižničarskog društva)
- Peta zapovijed: Roman o Domovinskom ratu, (roman, 500 stranica), vlastita naklada: Osijek, 2014., ISBN 978-953-99645-4-0
- Posthumno: Brojim do sto! (In memoriam: Ivan Vekić 1938.-2014.), (priredila: Antonija Vranješ), Matica hrvatska, Ogranak Osijek; privatna naklada Damir Buljević i Antonija Vranješ, 2016., ISBN 978-953-242-107-1
Odlikovanja
Izvori
- ↑ http://vijesti.hrt.hr/preminuo-ivan-vekic (pristupljeno 17. prosinca 2014.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ivan Vekić, "Peta zapovijed", vlastita naklada: Osijek, 2014.
- ↑ "Ivan Vekić: Zašto su Mesiću draži četnici od hrvatskih boraca?", Željko Primorac za "DalmacijaNews", 02. svibnja 2011.
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_08_39_1080.html
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_04_23_523.html
- ↑ "OBRANU MATE ORAŠKIĆA MOGU MI ZAMJERITI SAMO ZLOBNICI I NEZNALICE", Ivanka Toma za "Slobodna Dalmacija", 25. rujna 1999.
- ↑ Karamarko: Ova nenarodna vlast radi sve da rastoči vrijednosti stvorene 90-tih
- ↑ "Jedan od osnivača HDZ-a Ivan Vekić: Sanader je požeo ono što je godinama sijao", Ante Podrug i Anita Belak Krile za "Slobodnu Dalmaciju", 07. siječnja 2010.
- ↑ "Vekić: Hrvatska straža neće se odreći otetih hrvatskih područja", Miroslav Flego za "Večernji list", 6. studenog 2010.
- ↑ Preminuo Ivan Vekić, ratni ministar unutarnjih poslova
- ↑ 11,0 11,1 Nitko iz vlasti nije bio na sprovodu Ivanu Vekiću
- ↑ SRAMOTA: Na pogrebu ministra Ivana Vekića nitko iz vojske, policije i Ministarstva branitelja, maxportal.hr, 20. prosinca 2014.
- ↑ Skup potpore hrvatskim braniteljima prosvjednicima iz Savske 66
- ↑ "In memoriam Ivan Vekić", "Marinianis TV", Felbar studio slatina Slatina, pristupljeno 24.12.2014
- ↑ "Preminuo Ivan Vekić", HRT, 17. prosinca 2014.
- ↑ "Predstavljen roman Ivana Vekića 'Peta zapovijed'", narod.hr, 29. rujna 2014.
- ↑ Promocija knjige ‘Peta zapovijed: roman o Domovinskom ratu’
- ↑ Ivan Vekić predstavio knjigu Peta zapovijed, otkrio kime je razočaran
- ↑ Program “Sjećanje” i knjiga Ivana Vekića “Peta zapovijed”
- ↑ Intervju.org IVAN VEKIĆ: Maknite nas s Markova trga ako možete
- ↑ http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_929.html
| |||||||
