2. lipnja u Domovinskom ratu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 271367 od 31. listopada 2021. u 11:50 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Domovinski rat po nadnevcima: 2. lipnja u Domovinskom ratu.

1990.
Savez socijalista Hrvatske - bivši SSRNH - postao na osnivačkom kongresu u Zagrebu Socijalistička stranka Hrvatske, a za predsjednika izabran Željko Mažar.

1991.
- Cestovnom hajdučijom, koja je inaugurirana na prilazima Kninu 17. kolovoza prošle godine u vrijeme pune turističke sezone, ugrožena egzistencija više od 120.000 ljudi koji žive isključivo od turizma.
- Pokret za Jugoslaviju (srbijanski novokomunisti) sa svoje godišnje konferencije u Beogradu zahtijevao da se američki ambasador Warren Zimmermann protjera iz Jugoslavije.

1992.
- Beograd financira rat zlatnim rezervama bivše Jugoslavije, priopćili agenciji Reuter izvori bliski tržištu zlata.
- Američki tjednik "Time" nazvao Miloševića "krvnikom Balkana".
- Panama priznala Hrvatsku.
- Srbijanski ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanović, prema njemačkom listu "Die Welt", prijetio američkom državnom tajniku Jamesu Bakeru srpskom terorističkom tajnom organizacijom "Crna ruka".
- Pola milijuna stanovnika Sarajeva suočeno s općom gladi.

1993.
- Četnički napadi na položaje Hrvatske vojske na zadarskom području ne prestaju.
- Kohl i Mitterand potvrdili svoju potporu Vance-Owenovu planu za uspostavu mira u BiH, a planirano stvaranje zaštićenih zona za zaštitu civila "samo prvi korak za provedbu tog plana".
- Američki mediji ne daju previše pažnje rušenju predsjednika Jugoslavije, Dobrice Ćosića, napominjujući da se tako što i očekivalo s obzirom da je on "svoju ulogu odigrao".

1994.
- Washingtonski sporazum je objektivno u interesu i hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH, izjavio Krešimir Zubak i dodao kako smatra da i sa Srbima treba pokušati pregovarati, a ako oni to ne žele, onda imamo legitimno pravo da oružjem zaštitimo svoje interese.
- U Mostaru ispraćeni posmrtni ostaci 11 Hrvata koje su 9. rujna prošle godine u Grabovici nedaleko Mostara ubili pripadnici muslimanske vojske, koja je toga dana ubila 33 civila, a za 22 ubijena još uvijek se ništa ne zna.

1995.
- Francuski predsjednik Jacques Chirac optužio svoje vojne zapovjednike u BiH za "kukavičluk".
- Glavni zapovjednik francuskih oružanih snaga admiral Jacques Lanxada usporedio ponašanje Karadžića s ponašanjem iračkog predsjednika Sadama Huseina, a vojsku bosanskih Srba nazvao teroristima.
- Karadžić pozorio "kako bi svaka oružana akcija poduzeta za oslobađanje talaca bila katastrofalna pogreška koja bi mogla dovesti do pokolja".
- Ministar vanjskih poslova "SRJ" Vladislav Jovanović izjavio je za njemački "Der Spiegel" da će Beograd pomoći bosanskim Srbima bude li strana intervencija "zbrisala ili protjerala veliki broj Srba".
- Hrvatska se oprostila od velikog športaša, rodoljuba i diplomate, košarkaške legende Krešimira Ćosića.

1996.
- U Ženevi počeli razgovori o daljnjoj provedbi Daytonskog sporazuma, prvenstveno o stvaranju uvjeta za raspisivanje izbora u BiH. Predsjednik Tuđman sastao se s Christopherom.
- Samozvana potpredsjednica srpskog entiteta u BiH Biljana Plavšić trebala bi naslijediti Radovana Karadžića i bila bi priznata od međunarodne zajednice kao vršitelj dužnosti predsjednika RS i partner za pregovore, rekao u Ženevi Carl Bildt.

Izvori

RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.