Zagorski mlinci
Zagorski mlinci, hrvatski poljodjelski proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti.[1]
Proces zaštite naziva „Zagorski mlinci“ započeo je u rujnu 2016. godine, kada je Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla. Ministarstvo poljoprivrede je u travnju 2017. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva „Zagorski mlinci“, a u lipnju iste godine Europskoj komisiji je upućen zahtjev za registraciju naziva i na razini Europske unije.[1]
“Zagorski mlinci“ dobili su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije L 168 od 25. lipnja 2019. godine. Time su „Zagorski mlinci“ upisani u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićeni na području cijele Europske unije. Zagorski mlinci time su ušli su u taj registar kao 23. takav hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvod.[1]
Definicija
„Zagorski mlinci“ su pekarski proizvod pripremljen iz pšeničnog glatkog brašna tipa 550, vode i soli od kojih se radi tanko, izvaljano i ručno razvučeno tijesto debljine do 2,5 mm. Razvučeno tijesto se potom reže na komade pravokutnog oblika, koji se peku u dvije faze na grijaćim pločama i suše do gotovosti. Gotov proizvod „Zagorski mlinci“ je tanko, pečeno tijesto pravokutnog oblika s mogućim neravnim rubovima, bijelo-žute boje, ravne i mjestimično blago nadignute površine sa karakterističnim, mjestimice nagorenim ispupčenjima (mjehurima) svijetlo smeđe, smeđe do crne boje nastalim uslijed nadimanja tijesta tijekom pečenja. Prije konzumacije „Zagorski mlinci“ se ručno lome u manje komade te preliju zakuhalom vodom nakon čega ih treba ostaviti da kratko odstoje. Potom se ocijede, tradicionalno začine vrućom mašću od pečenja te se mogu konzumirati.[1]
Zemljopisno područje proizvodnje „Zagorskih mlinaca“ obuhvaća područje Hrvatskog zagorja odnosno cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije i rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine: Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.[1]
Jednostavna receptura „Zagorskih mlinaca“ u kojoj su sadržani samo brašno, sol i voda prenosila se naraštajima u obiteljima Hrvatskog zagorja i zadržala do danas. Za prepoznatljiv izgled i lomljivu teksturu „Zagorskih mlinaca“ zaslužan je specifičan način pečenja tijesta na ravnim ili zaobljenim vrućim grijaćim pločama, koje traje svega nekoliko minuta. Pečenje mlinaca na takvim pločama tradicionalan je način pečenja “Zagorskih mlinaca” baš kako se i nekada peklo na pećima u zagorskim kućama.[1]
„Zagorski mlinci“ su proizvod koji se, nakon što je pripremljen, tradicionalno poslužuje uz pečeno meso peradi pa se tako u gotovo svim zapisima vezanim za način konzumacije „Zagorskog purana“, navodi da se poslužuje sa „Zagorskim mlincima“. Oba proizvoda pripadaju najznačajnijim autohtonim proizvodima Hrvatskog zagorja te se nalaze gotovo u svim turističkim, gastronomskim i drugim publikacijama vezanim uz Hrvatsko zagorje, a zajedno čine prepoznatljivu kombinaciju- „glavno jelo“ Hrvatskog zagorja, najčešće nazvano „Zagorski puran s mlincima“. [1]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 “Zagorski mlinci” – 23. hrvatski proizvod zaštićen u EU . Ministarstvo poljoprivrede RH. 26. lipnja 2019. Pristupljeno 24. ožujka 2022.
Copyright © 2022 Ministarstvo poljoprivrede RH. Uvjeti korištenja: "Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva poljoprivrede na druge stranice.".