La Mare de Déu de la Salut: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Festival "la Mare de Déu de la Salut" u Algemesíju
|ime baštine = Festival "la Mare de Déu de la Salut" u Algemesíju
|slika = Process%C3%B3_de_la_Mare_de_D%C3%A9u_de_la_Salut_d%27Algemes%C3%AD.jpg
|slika = Process%C3%B3_de_la_Mare_de_D%C3%A9u_de_la_Salut_d%27Algemes%C3%AD.jpg

Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 12:29

Festival "la Mare de Déu de la Salut" u Algemesíju
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Festival "la Mare de Déu de la Salut" u Algemesíju
Španjolska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2011. (VI. zasjedanje)
ID: 00576
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

La Mare de Déu de la Salut (španjolski za „Gospa od zdravlja”) je festival koji se slavi u gradu Algemesíju (Valencija) svake godine 7. i 8. rujna na blagdan „Gospe od zdravlja”, zaštitnice grada. Festival je prvi put zabilježen 1247. god. i u njegovim dramskim, glazbenim i plesnim točkama sudjeluje gotovo 1.400 sudionika. Sudjelovanje gradskih stanovnika je temelj kontinuiteta ove proslave, a svi kostimi, ukrasi i pribor su ručni rad, a plesovi i glazbeni uradci se prenosi s generacije na generaciju. Zbog toga je ovaj festival upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2011. god.[1].

Datoteka:Arquets d'Algemesí.jpg
Ples lukova (Ball d'Arquets ili Ball de Cercolets)

Festivalske točke se organiziraju u povijesnim četvrtima grada: Valencia, La Muntanya, Santa Barbara i La Capella. Procesije teku od bazilike Menor de San Jaime do Capella de la Troballa. Svečanosti započinju zvonjavom zvona bazilike nakon čega slijedi parada. Zbor Schola Cantorum i orkestar izvode Večernju u večernjim satima u bazilici, nakon čega slijedi zvonjava zvona i „procesija zaručnika”, koja uključuje Els Misteris (kratke, vjerske kazališne komade u izvedbi djece), a nastupaju i ljudski tornjevi (Muixeranga) s tradicionalnim glazbenom pratnjom i plesovima. Sljedećeg dana, divovske lutke koje predstavljaju kralja i kraljicu Aragona, Jakova I. i njegovu suprugu Jolandu Ugarsku, pridružuju se „jutarnjoj povorci”, dok završna, „središnja procesija”, ima prikaze biblijskih likova i apostolskih pjesmama[1].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Festivity of ‘la Mare de Déu de la Salut’ of Algemesí na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 26. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

v •  • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=La_Mare_de_Déu_de_la_Salut&oldid=671039"